Ekstremno vrijeme u Evropi neće smanjiti prinose za većinu kultura?

Iako ova godina nikako ne ide na ruku ratarima i njihovim usjevima, na razini Evropske unije prognoza prinosa za većinu kultura ostaje na ili je čak malo iznad petogodišnjeg prosjeka, stoji u julskom izdanju Biltena JRC MARS - Monitoring usjeva u Europi. 

Najlošije suncokret i jari ječam

Očekivanja su najviše smanjena kod suncokreta, pet posto ispod petogodišnjeg prosjeka i to zbog lošeg vremena u Rumuniji te kod jarog ječma, 14 posto ispod petogodišnjeg prosjeka zbog sušnih uvjeta u Danskoj, Švedskoj, Finskoj i baltičkim zemljama te istočnoj Rumuniji. 

Kažu da je ograničena snabdjevenost zemljišta vodom dodatno pogoršana znatno višim temperaturama. Jug Pirenejskog poluotoka i sjeverna Italija su doživjeli jake toplinske talase s negativnim učincima na prinose. Temperature su uglavnom bile između 30 i 40 °C. 

Bilježe i znatno sušnije uvjete od uobičajenih u mnogim dijelovima Evrope, uključujući Češku, Austriju, sjeveroistočnu Francusku, zemlje Beneluksa, Dansku, južnu Francusku, Švedsku i Finsku, većinu zemalja Baltičkog mora, Poljsku i velike dijelove Njemačke i istočne Rumunije. 

S druge strane, višak padavina u nekim je dijelovima odgodio žetvu, a potencijalno je smanjena kvaliteta žitarica u zapadnim dijelovima Bugarske i Rumunije, Slovenije, Hrvatske i Mađarske. 

Žetva 2023: Niska otkupna cijena je posljednji udarac - ko preživi, pričat će

Kada je riječ o travnjacima, vrući i suhi uvjeti negativno su utjecali na zapad i sjever kontinenta. Ondje su zabilježene konstantnte iznadprosječne temperature uz deficit oborina. Zemlje južne Evrope imale su koristi od redovitih padavina pa su uvjeti za rast bili povoljni, osim na jugu Pirenejskog poluotoka.

Manje ozimnih usjeva u Hrvatskoj i Sloveniji

U posebnom dijelu izvješća o zemljama/regijama stoji kako se očekuje smanjenje prinosa ozimih usjeva u Hrvatskoj i Sloveniji gdje su obilne padavine u maju i junu povećale broj štetnika, bolesti i gljvičnih infekcija smanjena je kvaliteta zrna i potencijal prinosa. Pored toga, u glavnim poljoprivrednim područjima javljali su se i toplotni talasi, ali su bili kratki, s manjim štetnim učincima na usjeve. 

Kod jarih usjeva su više temperature ubrzale vegetativni razvoj koji je bio zaostao u maju i junu. Sadržaj vlage u tlu u Hrvatskoj je oko prosječnog, što je bilo korisno za cvjetanje kukuruza, ali česte pdavine nisu bile dobre za oprašivanje. Zaključno, prognoza prinosa ljetnih usjeva je revidirana naviše. 

Prognoza do 29. jula

U biltenu donose i prognozu do subote, 29. jula u kojoj predviđaju da će pod uticajem vruće zračne mase koja se kreće iz Afrike, dijelovi južne Evrope doživjeti neuobičajeno visoke temperature dok se za područje sjeverno od regije Alpa, diljem kontinenta, predviđa hladna zračna masa koja će donijeti kišu.

Temperature bi mogle biti za 2 °C do 4 °C više od dugoročnog prosjeka (LTA) u većem dijelu Italije, Balkanskog poluotoka, zapadne Turske i sjevernog dijela evropske Rusije. Predviđa da će u nekim od ovih regija za 8°C premašiti dugoročni prosjek.   

Prognoziraju suhe uvjete (ukupno padavina manje od 3 mm) za Portugal, veći dio Španije, južnu Francusku, središnju i južnu Italiju, jugozapadni Balkanski poluotok i veći dio Turske.

Dugoročna vremenska prognoza, od avgusta do oktobr, ukazuje na pad temperature u odnosu na prosjek i to za 2°C u avgustu i septembru (vjerojatnost 80 do 90 posto i više) te između 0,5 i 1°C u oktobru (vjerojatnost 60 do 70 posto). 

Prognoza padavina ukazuje na manju vjerojatnost (60 do70 posto) za one koji prelaze medijan do 50 mm i to samo u dijelovima Pirenejskog poluotoka i Italije.