• Petrokemija
  • 30.09.2017. 17:00

Đubrenje ozimih žitarica prije sjetve

Naročito je važno biljkama osigurati dovoljno hraniva do ulaska u period mirovanja vegetacije tijekom zime. Samo usjev koji je dobro ishranjen i u zimu ušao u dobroj kondiciji može podnijeti stresne zimske uvjete bez opasnosti od propadanja

Foto: bigstockphoto/izikmd
  • 316
  • 14
  • 0

Već u prvim danima života mlade biljčice usvajaju hranjive tvari iz tla svojim tek razvijenim korjenčićem. Zato je u početnim fazama rasta, kada je korijen mali, neophodno potrebno da ima dovoljno hraniva u neposrednoj blizini biljke kako bi rast mogao dalje neometano teći.

Isto tako je važno da cijeli sloj tla u kome se razvija glavnina korjena bude opskrbljen hranivima kako bi korijen biljke rastući u dubinu nailazio na nove zalihe hraniva. Naročito je važno biljkama osigurati dovoljno hraniva do ulaska u period mirovanja vegetacije tijekom zime.

Samo usjev koji je dobro ishranjen i u zimu ušao u dobroj kondiciji može podnijeti stresne zimske uvjete bez opasnosti od propadanja. Isto tako dobro ishranjen usjev lakše će podnjeti eventualno gladovanje za dušikom početkom proljeća ukoliko se zbog visokog stupnja vlažnosti tla ili niskih temperatura s prihranom bude moralo pričekati.

Osobitosti koje ukazuju na nedostatak najznačajnijih hraniva

Najznačajnija hraniva za normalan rast i razvoj žitarica su dušik, fosfor, kalij, kalcij, sumpor, mangan i željezo.

Dušik je važan tijekom cijelog života biljaka, a naročito je bitno da ga ima u dovoljnoj količini u fazi formiranja klasa i diferencijaciji klasića u klasu odnosno u fazi busanja i vlatanja, te u fazi klasanja i nalijevanja zrna. Ukoliko nema dovoljno dušika u početku razvoja list je uzak, počinje žutjeti i na kraju propada, stabljika je tanka, a busanje slabo.

Fosfor također utiče na prinos jer utiče na razvoj korjenovog sistema i busanje. Fosfor je bitan radi pospješivanja usvajanja dušika i povećanja otpornosti biljaka na negativne uvjete u vrijeme nalijevanja i zriobe zrna. Najveće potrebe za fosforom su tijekom prvog mjeseca nakon sjetve žitarica, te u vrijeme formiranja prašnika i tučka. Nedostatak fosfora se očituje u slabljenju stabljike, zakašnjelom busanju, sitnim listovima plavo-zelene boje, a i klasovi su sitniji.

Kalij je također važan u ishrani žitarica iako ne toliko kao dušik i fosfor. Nedostatak kalija se najviše očituje u smanjenju kvalitete zrna. Kalcij je hranivo važno tijekom cijelog života biljke. Nedostatak uzrokuje nedovoljnu razvijenost korjenovog sistema. Kalcij smanjuje kiselost tla, a žitarice najbolje uspjevaju na blago kiselim do neutralnim tlima iako neke mogu podnjeti i jače kisela tla poput zobi.

Najsigurniji način određivanja potrebne količine hraniva u gnojidbi strnih žitarica je kemijska analiza tla na osnovi koje se planira sjetva.

Đubrenje ozimih žitarica

Đubrenje ozimih žitarica mineralnim đubrivima započinje u jesenskom periodu unošenjem đubriva u tlo na dubinu oranja. Za tu namjenu se koriste NPK formulacije đubriva sa povećanim sadržajem fosfora i kalija, kao što je NPK 7-20-30. U osnovnoj gnojidbi ozimih žitarica NPK 7-20-30 se primjenjuje u količini 200 do 600 kg/ha. Prilikom osnovne gnojidbe u tlo se unosi cijela količina potrebnih fosfornih i kalijevih hraniva.

Iznimka su tla gdje su mogući gubici hraniva, kao što je slučaj s laganim tlima, plitkim tlima ili uslijed velike količine oborina. U tom slučaju u osnovnoj gnojidbi se unosi 60% ukupno potrebnih količina fosfora i kalija, a ostatak se dodaje u predsjetvenoj ili startnoj gnojidbi.

Polje ozime pšenice

Ukoliko se zaorava veća količina žetvenih ostataka potrebno je primjeniti i veću količinu dušika, koju će mikroorganizami koristiti u procesu razgradnje organske tvari i na taj način se izbjegava pojava dušične depresije. Kada se zaoravaju žetveni ostaci treba dodati 1 kg dušika na svakih 100 kg žetvenih ostataka. Za tu namjenu primjenjuje se UREA ili UAN u količini 100 do 150 kg (l)/ha.

Budući da je korijen biljke u početku u plićem sloju i slabo razvijen potrebno je predsjetvenom gnojidbom obogatiti taj sloj tla hranivima kako bi se tek iznikle biljke što bolje ukorijenile i nastavile normalno rasti štedeći energiju za nadolazeće zimske uvjete.

Predsjetvenom gnojidbom gnojiva se unose u površinski sloj tla. U predsjetvenoj gnojidbi primjenjuju se NPK formulacije đubriva s podjednakim sadržajem dušika, fosfora i kalija kao što su NPK 15-15-15 ili NPK 20-10-10 u količini 150 do 250 kg/ha. Ukoliko je kompletna količina fosfora i kalija unesena u tlo zaoravanjem tada se predsjetveno može u tlo unijeti dušično-sumporno đubrivo PETROKEMIJas također u količini 150-250 kg/ha.

Važno je naglasiti da se do sjetve u tlo treba unijeti kompletna količina fosfora i kalija kroz osnovnu i predsjetvenu gnojidbu kako bi se biljke što bolje i što dublje ukorijenile.

U periodu suše kada su hraniva u površinskom sloju tla biljci potpuno nepristupačna, dobro ukorijenjene biljke moći će koristiti vodu i u njoj otopljena hraniva iz dubljih slojeva tla. Samo dobro ishranjen usjev u stanju je prebroditi stresne uvjete i ostvariti očekivani prinos i kvalitetu.

Foto: bigstockphoto/izikmd


Autorica

Marina Parlov Puljiz

Marina Parlov Puljiz

Marina je profesorica hrvatskog jezika, a dio je prodajnog tima Agrokluba.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi