Datum više ne igra nikakvu ulogu u sjetvi soje - evo 10 ključnih preporuka

Ratari ovih dana pripremaju mehanizaciju i polako izlaze na parcele kako bi što bolje pripremili zemljište za predstojeću sjetvu. To je za njih manji problem, ali je veliko pitanje kojim kulturama dati prednost, s obzirom na to da je prošla godina bila sušna i teška, naročito proizvođačima soje.

Zato je veliko pitanje da li će oni ratari koji su imali izrazito male prinose, a velike troškove, ove godine zasijati ovu kulturu, hoće li odabrati pravu sortu što bolje klijavosti. Rukovodilac Odjeljenja za leguminoze Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo Novi Sad, dr Vuk Đorđević, kaže da su loši prinosi ključni razlog što će površine pod sojom ovog proljeća biti manje.

Oni koji će ipak zasijati ovu uljaricu, trebalo bi da poslušaju savjete stručnjaka kako bi postigli najbolje rezultate u pogledu prinosa i ekonomskih rezultata. Zato smo pitali dr Đorđevića koje su to najvažnije preporuke u sjetvi soje.

Predusjev

Kako pojašnjava ovaj stručnjak, dobri predusjevi za soju su strna žita, kukuruz. Ne preporučuje se sjetva soje nakon suncokreta i uljane repice jer ove biljne vrste imaju zajedničke bolesti, kao ni gajenje soje iza ostalih leguminoza ili u monokulturi.

"Soja, kao leguminoza, ima sposobnost da fiksira azot iz zraka, što je čini odličnim predusjevom za pšenicu ili kukuruz, obezbjeđujući oko 80 posto svojih potreba za azotom", kaže naš sagovornik.

Veoma je dobar predusjev za većinu gajenih biljaka, jer ostavlja zemljište u rastresitom stanju, čisto od korova. Izborom sorti različite dužine vegetacije može se podešavati vrijeme žetve, kako bi se zemljište na vrijeme obradilo i pripremilo za narednu sjetvu.

Osnovna obrada zemljišta

Kako nam je objasnio dr Đorđević, osnovna obrada je veoma važna i zato mora biti kvalitetno odrađena, a podrazumijeva jesenje oranje. Proljetna osnovna obrada se ne preporučuje, jer dovodi do smanjenja prinosa.

"Ratari znaju da dubina osnovne obrade tokom jeseni zavisi od predusjeva i količine žetvenih ostataka na parceli, a izvodi se na dubinu od 20-30 cm."

Predsjetvena priprema

I predsjetvena priprema zemljišta mora biti kvalitetno odrađena, a radi se u dva prohoda. Ratari zatvaraju brazdu tokom ranog proljeća, kako bi sačuvali vlagu u zemljištu, a završna priprema radi se neposredno pred sjetvu.

Zemljište mora biti dobro usitnjeno, mrvičasto, parcela mora biti ravna, jer tako se sjetva obavlja na istoj dubini, što je veoma važno zbog ujednačenog nicanja.

Izbor sorte

Ukoliko je u planu sjetva većih površina, onda je, po riječima našeg sagovornika, najbolje sijati više sorti različitih grupa zrenja zato što svaka različito reaguje na vremenske prilike.

"Osim toga, tako je lakša i organizacija posla u vrijeme žetve", ističe ovaj stručnjak.

Vrijeme sjetve

Momenat sjetve se ne određuje na osnovu datuma i kalendara već isključivo zavisi od temperature.

"Sada se moramo pridržavati bioloških potreba biljke, tako da temperatura zemljišta mora biti 12 stepeni i zato datum više ne igra nikakvu ulogu."

Prerana sjetva soje jedna je od najčešćih grešaka, ističe dr Đorđević.

"Čim dođu topli dani ratari žele da počnu sa radovima, što ne mora nužno da bude dobro, jer mrazevi umiju da iznenade", kaže on i savjetuje poljoprivrednim proizvođačima da ne žure sa sjetvom ove kulture.

Gustina sjetve

Ratari soju siju na međuredni razmak od 45 ili 50 cm, ali je moguća i sjetva na 70 cm ili uskoredno na 12,5 ili 25 cm, ali obavezno ispoštovati optimalni broj biljaka po jedinici površine u skladu sa grupom zrenja. Razmak biljaka u redu zavisi od međurednog razmaka, ali i sorte soje, odnosno grupe zrenja, a kreće se od 3 do 5,5 cm (kod međurednog razmaka od 50 i 70 cm).

Zašto je inokulacija sjemena soje obavezna prije sjetve?

Optimalan broj biljaka za srednjestasne sorte soje, iz I grupe zrenja, iznosi 450.000 biljaka po hektaru, za srednje kasne sorte soje iz II grupe zrenja 400.000 biljaka, za srednjerane sorte iz 0 grupe zrenja 500.000 biljaka po hektaru i rane sorte soje iz 00 grupe zrenja 550.000 biljaka po hektaru. Preporučeni sklop za veoma rane sorte soje iz 000 grupe zrenja iznosi 550-600.000 biljaka po hektaru.

Dubina sjetve

Veoma je bitno da dubina sjetve na cijeloj parceli bude ujednačena, što je preduslov za ujednačeno nicanje, a preporučuje se dubina sjetve na 4 cm.

"Sjetva na većoj dubini u nedostatku vlage i slabe klijavosti sjemena nosi sa sobom veliki rizik", naglašava naš sagovornik.

Inokulacija sjemena

Inokulacija sjemena soje je obavezna agrotehnička mjera, a doprinosi povećanju broja kvržica na korijenu i njihove aktivnosti što se pozitivno odražava na prinos soje. Preporuka je da se uraditi tretman sjemena soje s bakterijama, neposredno pred sjetvu.

Zašto je inokulacija sjemena soje obavezna prije sjetve?

Treba obratiti pažnju da inokulisano sjeme ne bude izloženo dejstvu direktnih sunčevih zraka neposredno prije sjetve, jer oni djeluju pogubno na ove bakterije.

Đubrenje

Ova mjera, kao i prethodne, veoma je važna i specifična je za svaku proizvodnu parcelu i zavisi od tipa zemljišta, količine hraniva u njemu, načina proizvodnje.

"Ratari već godinama rade analizu zemljišta i na osnovu tih rezultata rukovode se primjenom mineralnih đubriva. Dobre prinose nije moguće ostvariti na parcelama gdje nema pojedinih mineralnih elemenata, a ne postoji opšta preporuka o količini mineralnih đubriva koju je potrebno primijeniti, a da odgovara svakoj parceli", kaže dr Đorđević, dodajući da prevelike količine mineralnih đubriva nisu dobre iz ekonomskih i ekoloških razloga, a premale količine limitiraju postizanje visokih prinosa.

Neophodne agrotehničke mjere

Važna je kvalitetna zaštita od korova da ne bi kasnije stvarali problem. Zato se preporučuje međuredna kultivacija-špartanje u dva navrata kako bi se osim suzbijanja korova razbijanjem pokorice postigao idealan vazdušni režim površinskog sloja zemljišta za razvoj i aktivnost kvržica na korijenu. Ratarima se preporučuje da redovno obilaze parcele kako bi na vrijeme uočili pojavu insekata, grinja i blagovremeno reagovali.

Dr Đorđević je napomenuo da će mnogi ratari ove sezone nabaviti certifikovano sjeme, ali ima i onih koji će sijati soju sa tavana prošlogodišnjeg roda. To je, kako je napomenuo, veliki rizik jer kvalitet sjemena nije adekvatan, može dovesti do slabijeg sklopa biljaka i pojave bolesti.

"U tom slučaju bi trebali obavezno da provjere klijavost takvog sjemena", zaključuje ovaj stručnjak.