Uprkos nešto slabijoj ponudi, ali pod pritiskom uvoznika, rastu cijene ruske i ukrajinske pšenice. To prati i izvoz žitarica iz Rusije, dok je istovremeno u porastu izvoz ukrajinskog kukuruza.
Cijena pšenice na ruskom tržištu nastavile su prošlosedmični rast. Izvozne cijene ruske mlinske pšenice zatvorile su prošlu sedmicu povećanjem od dva do tri dolara po metričkoj toni i dostigle četvorogodišnji maksimum. Kako prenosi UkrAgroConsult uprkos rastućim izvoznim cijenama i usporavanju isporuka, ruska pšenica je i dalje vrlo tražena kod uvoznika. Ovome treba dodati i to da su i domaće cijene hljebnog žita u ruskim lučkim regionima opet u porastu. Otkupna cijena mlinske pšenice sedmično trgovanje je zaključila veća za 4,55-6,07 dolara po toni. Uprkos tome, ruska pšenica nastavlja da gubi svoju konkurentsku prednost u odnosu na druge međunarodne ponude.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede Rusije, ta zemlja je od početka sezone 2018/19 do 22. januara izvezla 32,1 miliona metričkih tona žitarica odnosno 2% više nego na isti dan prošle sezone. Izvoz pšenice iznosio je 26,2 megatona, dok je izvoz ječma iznosio 3,4 miliona tona, a izvoz kukuruza je bio 1,5 megatona. Rusko Ministarstvo poljoprivrede nije izmijenilo vlastitu prognozu izvoza žitarica u ovoj sezoni i on bi trebao da dostigne 42 miliona tona.
Trend rasta cijena na ukrajinskom tržištu žitarica nastavljen je i prethodne sedmice. Izvozna cijena pšenice prošlonedeljno trgovanje zatvorila je povećanjem od 1-2 $/t. Kao i do sada, cijene podržava stalna potražnja iz inostranstva u uslovima smanjenja ponude pšenice u crnomorskom regionu. Prema preliminarnim informacijama, Ukrajina je izvezla 70% pšenice iz obima dogovorenog u okviru Memoranduma. U istom periodu prošle godine izvezeno je 12 miliona tona pšenice. S druge strane, otkupne cijene na domaćem tržištu i dalje rastu, a to se odonsi i na mlinsku i na krmnu pšenicu. U prosjeku, domaća cijena pšenice zatvorila je trgovanje viša za 1,8 $/t.
Ukrajina je u prva četiri mjeseca sezone 2018/19 u inostranstvo isporučila više od 8 miliona tona kukuruza. To je petogodišnji maksimum i porast od 80,3% u odnosu na isti period prošle sezone. Ukrajinski izvoznici su na strana tržišta u decembru 2018. godine otpremili 3,3 megatone kukuruza to jest 4,4% više nego u novembru i 45,3% u odnosu na decembar 2017. Kao i do sada, najveći uvoznik ukrajinskog kukuruza je Evropska unija, čiji je udio izvoza blizu 74%. Taj obim je postao gotovo tri puta veći nego godinu ranije. Snabdijevanje Kine, drugog najvećeg tržišta za kukuruz iz Ukrajine, poraslo je za 13% u septembru i decembru sezone 2018/19. Važno je napomenuti da afričke zemlje apsorbuju 8,8% ukupnog izvoza kukuruza iz Ukrajine. Istovremeno, najveći uvoznik u Africi je Egipat, koji je tada smanjio kupovinu za 4%.
Izvoz sojine sačme iz Ukrajine u prva četiri mjeseca ove sezone iznosio je rekordnih 163,5 hiljade tona, što je gotovo za 60% više nego prošle godine. UkrAgroConsult prenosi da je u decembru 2018. godine Ukrajina izvezla 59,3 kilotona sojine sačme, dok je ta zemlja u novembru izvezla 47,3 kilotone, a u decembru 2017. godine 37,9 hiljada tona sačme. Struktura ukrajinskog izvoza sojinog brašna nije se značajno promijenila u sezoni 2018/19. Kao i do sada, najveći uvoznici su EU (56% ukupnog izvoza), Belorusija (21%), Turska (11%) i Gruzija (10%). Zanimljivo je da su svi oni pojačali kupovinu. Najveći rast je zabilježen u isporukama u Evropsku uniju, što je više nego udvostručilo uvoz iz Ukrajine. Osim toga, Turska je kupila skoro 62% više sojine sačme u prva tri mjeseca ove sezone nego u cijeloj prošloj sezoni.
Prema zvaničnim podacima izvoz pšenice iz Rumunije je u periodu juli-decembar 2018. dostigao je 3,16 miliona tona, što je za 9,5% više nego u istom periodu lane, ali istovremeno za 6% manje u poređenju sa rekordnom sezonom 2016/17. Rumunjski izvoz pšenice je u decembru iznosio 59,7 hiljada tona, što je dvostruko manje nego u istom mjesecu 2018. godine i drastično manje nego u decembru 2016. godine. Na kraju treba reći i to da su glavni kupci rumunjske pšenice bili Jordan, Libija i Irska.
Izvori
Tagovi
Autor