Pretraga tekstova
Na evropskom tržištu još uvijek nema značajnih promjena, no očekuju se u maju
Na svjetskom tržištu je zabilježen pad cijena azotnih i fosfornih gnojiva.
Na azotna je najviše utjecala Indija koja je od 725.000 tona uree ponuđenih na konkursu kupila manje od polovine, tačnije 340.000 tona. Analitičari tvrde da ta zemlja ima dovoljno zaliha uree, a ponuđene cijene su im bile previsoke, piše Agrarheute.
Ovo odustajanje srušilo je vrijednosti tog gnojiva na svim važnijim tržištima.
Međunarodna referentna vrijednost uree na Bliskom istoku pala je za 25 dolara po toni na 300 USD/t (280€/t, op.ur.) za datum u aprilu. Za utovar u maju pale su na 295 €/t. Egipat kao jedan od najvažnijih snabdjevača Evrope nije se javio na indijski konkurs, izvještavaju analitičari, no FOB cijene su i tamo pale za oko 15 USD na 315 USD/t (296 €/t).
Pored toga, iz Kine stiže vijest da se uskoro ukida zabrana izvoza uree što će stvoriti dodatni pritisak na globalno tržište.
Kada je riječ o amonijevom sulfatu, globalne cijene su stabilne uprkos turbulencijama u sektoru uree, navode trgovci, no i ovdje će kotacije vjerojatno pratiti navedeni pritisak.
Izvozne vrijednosti amonijevog nitrata i kalcijevog amonijevog nitrata (KAN) također su pale jer se sezona prihrane žitarica u Evropi bliži kraju, a potražnja je još uvijek slaba. No, i ovdje se očekuju korekcije.
Diamonijev fosfat također prati ovaj trend, a cijene su najviše pale na kineskom i tržištu SAD-a.
Korekcije na europskom tržištu se očekuju do maja
Tagovi
Cijena gnojiva Cijena uree Tržište gnojiva Indija Kina Zabrana izvoza Pad cijena
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.