Pretraga tekstova
U Bosni i Hercegovini soja se uzgaja na 5.000 hektara i naša zemlja tek razvija svoje kapacitete.
Trenutno se u Dunavskoj regiji uzgaja 0,6 miliona hektara GMO-free soje, a procjenjuje se da bi do 2018. godine površine zasijane sojom mogle iznositi između 1,5 i 2,2 miliona hektara.
Sa zasijanih 190.000 hektara, Srbija je najznačajniji uzgajivač GMO-free soje, dok se u Bosni i Hercegovini soja uzgaja na 5.000 hektara i naša zemlja tek razvija svoje kapacitete.
Obje zemlje suočene su sa potrebom unaprjeđenja konkurentnosti poljoprivrede i sa njom povezanih sektora kako bi postigle održivi ekonomski razvoj. Zaključci su to radionice "Značaj i trenutna situacija u vezi sa genetički modifikovanim organizmima u BiH" održane u organizaciji Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Federalnog ministarstva trgovine i Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ).
Radionica je održana u sklopu projekta "Visokokvalitetna, GMO-free soja iz Dunavske regije" započetog 2014. godine u kojem učestvuju Bosna i Hercegovina i Srbija.
Podsjećamo, Ministarstva nadležna za poljoprivredu iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Austrije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Švicarske, Rumunije, Bavarske i Baden Württemberga potpisala su 2013. godine Deklaraciju "Dunav Soja", kojom su se obavezala da će u svojim zemljama promovisati uzgoj i stavljanje na tržište visokokvalitetne GMO-free soje.
Foto: Pixabay/Voggacom
Povezana biljna vrsta
Tagovi
GMO free Soja Dunavska regija Uzgoj
Autorica
Više [+]
Diplomirani agronom s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub i donosi najnovije vijesti iz svijeta poljoprivrede.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.