Pretraga tekstova
Da bi se dobili prinosi koji opravdavaju njen uzgoj, mora se đubriti u kombinacijama startnih đubriva gdje je prisutna i određena količina azota.
U današnje vrijeme mnogi naučni radnici smatraju da je sigurno 70 odsto azota potrebno soji za normalan rast i razvoj, a obezbjeđuje ga sama biljka fiksiranjem iz zraka. Naravno ostali dio od nekih 30% mora se nadoknaditi putem meliorativnog đubrenja.
Potrebno je naglasiti da od ukupne količine usvojene azotofiksacijom, 70-80 odsto iskoristi usjev za svoj rast i razvoj dok ostatak do 100% koriste kvržične bakterije za svoju životnu aktivnost, objašnjava stručnjak za ratarstvo, Darko Simić.
Iz ovoga proizilazi da je pogrešno mišljenje kako se soja može gajiti bez đubrenja. Dakle, da bi se dobili prinosi koji opravdavaju njen uzgoj, mora se đubriti u kombinacijama startnih hranjiva gdje je prisutna i određena količina azota. Bitno je istaknuti da u početnim fazama rasta i razvoja najpotrebnija količina ovog elementa je nekih 30 odsto od ukupnih potreba, a ostalo će nadoknađivati pravilno razvijene kvržične bakterije na samom korijenu biljke.
Kako bi pravilno formirali ove bakterije, poželjno je znati da se zaražavanje njenim sojevima mora odvijati bez direktnih uticaja ultaljubičastih zraka zbog fotolabilnosti, te bi se pod uticajem svjetlosti izostavilo pravilno formiranje kvržičnih bakterija, a samim tim bi soja morala dodatno biti nahranjena mineralnim oblicima azota kako ne bi došlo do podbačaja u rodu, naglašava Simić.
Kako smo ranije pisali, na plodnijim zemljištima đubrenje se obavlja na osnovi 30 - 60 kg/ha azota, 60 - 90 kg/ha fosfora i 40 – 60 kg/ha kalijuma, uz napomenu da se 2/3 azota osiguravaju pravilnom bakterizacijom. Na manje plodnim, težim tlima đubri se na osnovi 60 - 100 kg/ha N, 90 - 120 kg/ha P i 100 - 120 kg/ha K. Soja povoljno reaguje na đubrenje stajnjakom zaoranim u jesen, pod zimsku brazdu.
Tagovi
Uzgoj soje Đubrenje azotom Kvržične bakterije Azotofiksacija
Autorica
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.