Arapović: "Prihranu ozimih usjeva bolje je obaviti ranije, nego kasnije"

Usjevi ozimih strnina na području Republike Srpske u različitim su fenofazama razvoja i one variraju od dva lista (BBCH 12) do početka bokorenja (BBCH 21). Iskra Arapović, viši stručnjak za žitarice i povrtlarstvo PSSRS, ocjenjuje da je za razliku od prethodnih godina, kada se kasnija sjetva pokazala boljom, ove godine se može reći da je upravo suprotno.

Formiranje snježnog pokrivača krajem decembra jeste povoljno djelovalo kao termoizolator, ali je, kako dodaje, uslijed niskih temperatura došlo do zaleđivanja snijega, prelaska u led, što je opet uslovilo slabije disanje biljaka.

"Temperature zemljišta su u sloju do 5 cm bile niže, što je dodatno, kod slabije razvijenih biljaka uzrokovalo izmrzavanje i prorjeđivanje. S obzirom na to da su strna žita na području Republike Srpske u različitim fenofazama razvoja, tačno vrijeme prihrane se ne može precizirati", navodi Arapović.

Prva prihrana u fazi bokorenja

Kod primjene ove obavezne mjere njege, neophodno je, savjetuje, dovesti u sklad vrijeme primjene azotnih đubriva sa samom vegetacijom i uslovima spoljašnje sredine.

"Orijentaciono, prva prihrana se obavlja od prve dekade februara mjeseca do početka marta", ističe savjetodavac, napomenuvši da pri tome treba uzeti u obzir vremenske prilike, stanje usjeva, sadržaj lakopristupačnog azota po dubini zemljišta, vrijeme sjetve.

Prva prihrana se obavlja kada su strna žita u fazi bokorenja, dnevne temperature vazduha oko 10 °C, a zemljište dovoljno prosušeno da se može ući mehanizacijom. Prednost imaju đubriva koja sadrže azot u lakopristupačnom obliku kao što je KAN (27 % N), u količini od 150 do 250 kg/ha, za ječam nešto manje od 100 do 200 kg/ha.

Profesor Čivić: Rokovi sjetve kukuruza su pomjereni, ali uzmite u obzir nekoliko faktora

"Naravno, treba uzeti u obzir i ekonomske faktore kod primjene đubriva pa u tom slučaju uvijek dolazi u obzir ono čime raspolažemo. Prihranu je uvijek bolje obaviti nekoliko dana ranije nego kasnije, jer u tom slučaju biljke oskudijevaju u neophodnim hranivima", savjetuje Arapović i dodaje da je od zadnje sedmice januara zabilježena viša temperatura zemljišta na dubini od 5 cm, a sa porastom temperatura vazduha na oko 10 °C za očekivati je i intenzivniji porast biljaka.

Glodari i bolesti

Na pojedinim lokalitetima, kako je objavila PSSRS, došlo je do prenamnoženja glodara u polju. Registrirane su aktivne rupe, ali i gole oaze u polju, s obzirom na to da se štetočine hrane sjemenom i klijancima. Na ispoljavanje velikog dijela njihovog reproduktivnog potencijala u velikoj mjeri utiču vremenske prilike, ali i nezaoravanje žetvenih ostataka, plitka obrada zemljišta koja nije efikasna.

Duboka obrada zemljišta je mjera koja značajno može smanjiti njihovu brojnost u polju. Gdje brojnost štetočina prelazi prag štetnosti primjenjuju se hemijske mjere suzbijanja primjenom rodenticidnih mamaca.

"Ukoliko dolazi do pojave novih rupa u polju neophodno je ponoviti deratizaciju", kaže savjetodavac.

Vizuelnim pregledima u usjevima pšenica nisu uočeni simptomi biljnih bolesti, dok se u usjevima ječma uočava prisustvo mrežaste pjegavosti, Pyrenophora teres. Za očekivati je da će zbog zaraze jedan dio lisne mase biti uništen, ali s obzirom na to da će u narednom periodu biljke povećavati bujnost, u ovom momentu se ne preporučuju hemijske mjere zaštite. Ono što je svakako preporuka je redovan monitoring usjeva i pravovremeno djelovanje.