Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Grahorica
  • 09.03.2023. 09:00

Alternativa u ishrani stoke - dobra i za zemljište

Zasnovan usjev grahorice može se koristiti za ispašu stoke prije cvjetanja. Brzo se regeneriše i može se tako iskoristiti i drugi put.

Foto: Depositphotos/oei1
  • 159
  • 25
  • 0

Kao alternativa u ishrani stoke, naročito nakon što je zbog suše podbacio kukuruz, preporučuju se grahorice (Vicia sativa L.). Obična, panonska i maljava se gaje na malim površinama iako predstavljaju dobru stočnu hranu, kako cijela zelena biljka, tako i njeno sjeme.

S obzirom na to da je stablo polegljivo, gaji se u smiješi sa nekom žitaricom, poput raži, ječma, ovsa, pšenice ili tritikalea, da bi se usjev bolje održao. Mogu se gajiti i same kao čiste kulture. Koristi se u zelenom stanju ili kao silaža, a rjeđe kao spravljeno sijeno.

Značaj ove kulture je višestruki, kako u ishrani stoke, tako i za zemljište, odnosno druge usjeve u plodoredu.

Uslovi uspijevanja

Najniža temperatura na kojoj seme grahorica klija iznosi dva do četiri stepena. Za vrijeme cvjetanja i formiranja mahuna povoljna temperatura je oko 18 stepeni. Ozime sorte izdrže golomrazice od - 10 do - 17, a pod snijegom i - 20 čak. Obična ima veće zahtjeve za vlagom nego maljava. Maljava može se gajiti na preko 1.000 m nadmorske visine.

Grahorica daje visoke prinose i obogaćuje zemljište azotom

Najbolji rezultati ostvaruju se na dubokim, plodnim zemljištima. Maljava grahorica bolje podnosi pjeskovita, kisela i nešto siromašnija tla od ostale dvije, mada generalno ne podnose kisela (pH<5) i alkalna, pjeskovita i zaslanjena zemljišta. Na černozemu, gajnjači, smonici i na sličnim zemljištima dobro uspijeva.

Tehnologija proizvodnje

Izbor sorte

Često se gaji ozima novosadska sorta neoplanta, sa visinom stabla 90 do 110 cm, sa visokim prinosom zelene krme (40-60 t/ha) i 8-11 t/ha sijena, odličnog kvaliteta (20 do 22 % ukupnih proteina). Od jarih (prletnih) najbolje se pokazala sorta N. Beograd, sorta obične grahorice, sa visinom biljke 100 do 120 cm i dužinom vegetacije 120 do 130 dana.

Količina sjemena za sjetvu je 120 kg/ha grahorice i 30-35 kg/ha strnog žita. Kosidba je u vrijeme cvjetanja usjeva i tokom obrazovanja prvih mahuna. Nakon kosidbe, pruža se mogućnost za gajenje naknadnog, odnosno postrnog usjeva.

Plodored

Povratak grahorice na isto mjesto nije poželjan prije isteka tri do četiri godine. Dobrim predusjevima smatraju se prava žita (pšenica, raž, ječam, ovas), naročito za gajenje ozimih sorti, jer ona daju dosta vremena za spremanje zemljišta. Također, povrtarski usjevi su dobar predusjev. Za sorte koje se siju u proljeće dobri predusjevi mogu biti okopavine (kukuruz, šećerna repa, suncokret i drugo).

Obrada zemljišta i đubrenje

Obrada i pripremanje zemljišta za njenu sjetvu obavlja se na isti način kao i za krmni grašak. U praksi se izvodi osnovna obrada na dubinu 20 do 25 cm, ali samo kod plodnijih zemljišta. Predsjetvena priprema treba da obezbijedi usitnjenost i dobru poravnatost zemljišta, jer to dovodi do ravnomjernog rasporeda sjemena, ujednačeno nicanje i lakšu i kvalitetniju kosidbu.

Potrebno dobro usitnjeno zemljište (foto: J. Kuzmić)

Najsigurnije, najtačnije i najracionalnije đubrenje odredit ćemo ako obavimo analizu zemljišta!        

Za postizanje visokih prinosa grahorica osigurati:

  • N = 40-50 kg
  • P2O5 = 80-100 kg
  • K2O = 70-80 kg

U osnovnoj obradi - oranju obezbijediti u zemljištu 250 kg/ha NPK formulacije 8:24:16. Pred sjetvu unijeti u zemljište 200 kg/ha NPK 15:15:15. Na taj način obezbjeđujemo za grahoricu 50 kg/ha azota, 90 kg/ha fosfora i 70 kg/ha kalijuma. Na plodnijim zemljištima upotrebljava se azot (N) 45 kg/ha, fosfor (P2O5) i kalijum (K2O) po 60 do 80 kg/ha. U ovom slučaju 2/3 PK hraniva se unosi sa oranjem, a 1/3 PK i azot (N) predsjetveno. Predsjetveno đubrenje po mogućstvu ne bi trebalo sprovesti bliže terminu sjetve od tri sedmice zbog nepovoljnog uticaja azota na klicu biljaka. Stajsko đubrivo se obično primjenjuje pod predusjev.          

Sjetva

Sjetva se rjeđe obavlja kao čist usjev, već u smiješi grahorice i raži, ječma, ovsa, pšenice ili tritikalea. Ozime sorte siju se najčešće u smiješi 120 kg/ha sjemena pomenute kulture i 30 - 35 kg/ha raži, ječma, ovsa, pšenice, tritikalea ili pak, u odnosu 120 - 150 : 40 - 50 kg/ha. Jare (proljetne) obično se siju sa ovsem i tada je norma sjetve 110 - 115 kg/ha sjemena grahorice i 30 - 35 kg/ha ovsa. Prema novijim saznanjima stočna se sije u smiješi, pri čemu je njeno učešće 80 - 90 posto, a strnih žita 10 - 15 posto. Poželjno je da na jednom hektaru bude oko 2.500.000 biljaka grahorice. Pri gajenju nje kao čistog usjeva, dovoljno je 120 kg/ha sjemena.

Sjetva se obavlja vrstačno, gustoredno, žitnim sijalicama, uz međuredni razmak 12,5 cm. Može biti u jednom ili dva pravca (unakrsno). Unakrsna sjetva obavlja se tako što se prvo zasije grahorica, a nakon 10 - 14 dana u suprotnom smjeru strna žita, čime se obezbjeđuje ravnomjeran raspored sjemena na parceli.

Ozime sorte siju se u drugoj polovini septembra, najkasnije početkom oktobra, a jare ili proljetne forme u prvoj polovini marta. Dubina sjetve četiri do pet centimetra.

Njega

Obavezna mjera njege nakon sjetve je valjanje, jer se na taj način izaziva kretanje vode iz dubljeg u plići dio oraničnog sloja zemljišta u kome se nalazi sjeme i omogućava ujednačeno nicanje biljaka. Valjanje treba izostaviti u uslovima prevlažnog zemljišta.

Zelenišno đubrivo je pristupačno i efikasno popravlja plodnost zemljišta

Ukoliko je sjetva obavljena u toku jeseni, a zemljište bude suho, onda treba izvršiti navodnjavanje orošavanjem. Rjeđe je da zemljište u martu za jaru grahoricu bude suho, ali ako jeste vrši se orošavanje zemljišta.

Od štetočina javlja se crna repina vaš, a ponekad i kupusna sovica, koji se suzbijaju preparatima na bazi bifentrina.

Berba i korišćenje

Zasnovan usev grahorice može se koristiti za ispašu stoke pre cvetanja useva. Brzo se regeneriše i može se tako iskoristiti i drugi put. U fazi cvetanja i začetaka formiranja mahuna koristi se kao zelena krma, a nešto kasnije za spremanje silaže. U oba slučaja bitno je da se proizvod koristi pre nego što počne klasanje biljke nosača. Ovde se misli da košenje treba obaviti pre klasanja ječma ili tritikalea, jer osje ovih strnina negativno utiče na kvalitet sena.

Krma stiže za korišćenje u prvoj polovini maja. Kosidba useva za spravljanje sena, obavlja se kada se na biljkama pojave prve mahune.

Semenski usev skida se kao i kod krmnog graška. Prinos: zelene krme 20 - 40 t/ha, max. 50 t/ha, sena 4 - 8 t/ha, max. 12 t/ha, a semena 1,5 - 2,5 t/ha (obična i panonska), dok kod maljave grahorice 0,8 - 1,2 t/ha.


Tagovi

Grahorica Krmno bilje Prizvodnja Setva grahorica Uzgoj Berba grahorice Alternativa Stočna hrana


Autor

Stanko Nekić

Više [+]

Diplomirani inženjer agronomije, specijalizovan za voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrtarstvo i fitomedicinu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić