Pretraga tekstova
Istraživanje je pokazalo i nizak nivo informisanosti i znanja o GM hrani među građanima BiH, čak i u kategoriji mlađe populacije i studenata.
Većina od 1.000 ispitanih bh. potrošača protiv je upotrebe genetskog inženjeringa u poljoprivredi i proizvodnji hrane (70%). Oko 90% ispitanika su spremni platiti više za hranu koja nije genetski modifikovana, a većina ljudi vjeruje da hrana proizvedena u BiH nije genetski modifikovana.
Istraživanje također pokazuje nizak nivo informisanosti i znanja o GM hrani među građanima BiH, čak i u kategoriji mlađe populacije i studenata.
Rezultati su to Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine i Njemačkom organizacijom za međunarodnu suradnju (GIZ), koja je kroz projekat "GMO-free kvalitetna soja iz Dunavskog regiona", koji provodi Vlada Njemačke, organizirala treći informativni događaj o relevantnosti i trenutnoj situaciji u vezi sa genetski modificiranim organizmima (GMO) u Bosni i Hercegovini.
Glavni cilj ove manifestacije bio je podizanje svijesti javnosti o trenutnoj situaciji o GMO proizvodima u BiH, uključujući i novu situaciju vezano za uvoz, da predstavi rezultate nedavnog istraživanja o percepciji potrošača koja se odnosi na genetski modifikovanu hranu i hranu za životinje, te da se predstavi i promoviše namjera uvođenja označavanja genetski nemodifikovane hrane u BiH i značaj označavanja kao mogućnost izbora potrošačima.
Foto: Bigstockphoto/igor stevanovic
Tagovi
GMO Ispitivanje Agencija za sigurnost hrane
Autorica
Više [+]
Diplomirani agronom s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub i donosi najnovije vijesti iz svijeta poljoprivrede.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži,... Više [+]
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži, sunčevi zraci miluju poljoprivredna gazdinstva, darujući svakom plodu raskošnu ljepotu. Selo je nešto posebno, mjesto gdje snovi počinju i gdje se ostvaruju. Miris hrane je poseban, voće slatko i ne tretirano hemikalija. Sve što nastaje na selu ima pečat autentičnosti, hrana je svježija, zdravija i često proizvedena uz poštovanje prema zemlji i tradiciji. Upravo ta jednostavna, ali dragocjena veza čovjeka i prirode čini seosku proizvodnju hrane koja nosi priču. Priču o radu, čovjeku težaku i njegovom trudu i zemlji u kojoj je uloženo toliko ljubavi, ali i znoja i duše. Jer težak strepi nad oranicama, liježe i budi se sa nadom da će iz sjemena nastati novi život. Dok drugi spavaju, on razmišlja o novom danu i snazi koju će uložiti u nepregledne oranice koje život znače.
Leticija Hrenković
prije 2 dana
Krasan opis i jako lijepo kadrirano Krasan opis i jako lijepo kadrirano