Uzgoj jestivih gljiva na talogu kafe, može i u podrumu?!

Vjerovatno ste do sada pročitali brojne priče o uzgoju jestivih gljiva, koji su mnogi započeli tek onako iz hobija, a pretvorili su unosan biznis. Najčešće je riječ o šampinjonima, no, postoje i druge, vrlo ljekovite i popularne vrste, koje možete uzgajati čak i u svom podrumu.

Proizvodnja i prerada gljiva jedan je od predmeta koji uključuje i praktičan rad na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Fokus rada, u toku zimskog semestra, bio je na detaljnom upoznavanju s procesom uzgoja gljiva u kontroliranim uvjetima, primjenjujući principe održivog uzgoja. Svoja iskustva podijelili su i sa čitaocima Agrokluba. 

Sami napravili supstrat

Kroz praktičnu primjenu naučenog gradiva, studenti su imali priliku da samostalno kreiraju supstrat za uzgoj gljiva. Za ovu svrhu, koristili su talog kafe iz fakultetskog bifea i slamu pšenice proizvedenu na Eksperimentalnom poligonu PPF-a u Butmiru. Prije postavljanja eksperimenta izvršena je hemijska analiza sastava elemenata u talogu kafe  i slami. 

Tokom pripreme supstrata izvršena je njegova pasterizacija. U istraživanju su imali tri varijante s različitim omjerima taloga kafe (TK) i slame (S) (100 % TK; 70 % TK i 30% S; 50 % TK i 50% S). 

"Najbolje rezultate smo postigli u varijantama gdje je omjer talog kafe i slama bio 1:1", kaže Anita Udovičić, studentica Master studija Povrtlarstvo. 

Iskoristite svoj podrum

Micelij za potrebe proizvodnje nabavili su od domaćeg proizvođača Urbana farma Mikić. Istraživanje je sprovedeno na nekoliko vrsta jestivih, ljekovitih gljiva koje su popularne u svijetu, a čija popularnost raste i u našoj zemlji: reishi (Ganoderma lucidium), kraljevska bukovača (Pleurotus eryngi), roze bukovača (Pleurotus djamor) i lavlja griva (Hericium erinaceus). 

"Gljive su proizvedene u komori s mogućnošću regulacije temperature i vlažnosti zraka. Kod izbora gljiva vodili smo računa da se zajedno mogu uzgajati samo one vrste i sojevi kojima odgovaraju slični klimatski uvjeti", kaže nam Mirza Valjevac student s programa Ratarstvo i povrtlarstvo. 

Tokom proizvodnje, kako pojašnjavaju vrijedni studenti, prosječna temperatura iznosila je 18 °C, nakon proraštanja supstrata temperaturu je snižavana za 2 - 3 °C u trajanju od 2 dana kako bi se izazvala pojava plodonosnih tijela (jestivog dijela gljiva). Vlažnost zraka u prostoriji iznosila je 85 - 90 %. Ovakve uvjete vrlo je lako postići u podrumima koji najčešće služe kao prostorije za proizvodnju gljiva.

Urađene i analize

Nakon berbe gljiva, sprovedene su biohemijske analize radi boljeg razumijevanja sadržaja bioaktivnih komponenti i važnosti gljiva u ljudskoj ishrani. 

"Ovaj multidisciplinarni pristup omogućio nam je da steknemo dublje razumijevanje procesa uzgoja gljiva i da istražimo njihovu hranljivu vrijednost kroz analize provedene u laboratorijima našeg fakulteta", ističe Dženeta Fazlić, sa studijskog programa Nutricionizam.

Svakako, bitno je istaknuti da se kroz ovakav inovativan pristup proizvodnji hrane korištenjem organskog otpada koji nastaje kao nus proizvod (slama, toz kafe, mekinje i slično) daje dodatna vrijednost zaštiti životne sredine. S PPF-a poručuju i kako vjeruju će ovakav vid proizvodnje gljiva postati svakodnevica i u Bosni i Hercegovini, te da će se istraživanja u nastavku fokusirati na endemične ljekovite gljive u BiH, kako bi se njihova brojnost očuvala.