Standardizacija i brendiranje autohtonih proizvoda: Tradicija uz pečat kvaliteta

Bosna i Hercegovina ima 20 zaštićenih proizvoda na nacionalnom nivou, a jedan je već zaštićen na evropskom tržištu, što je izuzetan broj za malu zemlju, poručeno je na panelu posvećenom standardizaciji i brendiranju autohtonih prehrambenih proizvoda, održanog na konferenciji povodom obilježavanja Svjetskog dana hrane.

Stručnjaci i proizvođači složni su da je zaštita ključna za opstanak tradicije i povećanje prodaje.

Raditi na kvalitetu lokalne hrane

Šef Odjela za certifikaciju i označavanje hrane u Agencije za sigurnost hrane BiH, Dragan Brenjo, istakao je da se mora raditi na kvalitetu lokalne hrane koja je izdržala zub vremena, kako bi se budućim generacijama ostavila u boljem stanju nego što je zatečena.

"Trenutno imamo 20 zaštićenih proizvoda na nacionalnom nivou, jedan zaštićen i dva u procesu zaštite na evropskom nivou. Imamo tačne planove kako postupati dalje", rekao je Brenjo.

On je objasnio da zaštita predstavlja dio intelektualnog vlasništva, pri čemu proizvođači moraju ispuniti uslove propisane Pravilnikom o sistemima kvaliteta za prehrambene proizvode. Postoje dvije vrste oznaka: oznake geografskog porijekla (koje vezuju proizvod za određeno područje, recepturu i tehnologiju) i oznaka garantovani tradicionalni specijalitet (koja nije vezana za geografsko područje, već za sirovine i recepte).

Proces završava potvrdom - certifikatom

Da bi zaštite bio uspješno okončan, ključna je certifikacija. Mersida Musabegović, direktorica Organske kontrole, navela je da njihovo tijelo stupa na scenu kada Agencija za sigurnost hrane odobri specifikaciju.

"Od 20 odobrenih specifikacija, mi smo izradili devet kontrolnih planova. Međutim, svi proizvođači za koje smo izradili planove nisu završili postupak certifikacije, što po meni nije dobro iz prostog razloga jer se sa potvrdom tek završava proces", upozorila je Musabegović.

Kontrolni planovi su izrađeni za Livanski sir, Visočku pečenicu, Nevesinjski i Fojnički krompir, Sarajevski ćevap/ćevapčiće, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Hercegovine, Krajiški omač i Krajišku trahanu.

Broj proizvođača koji su prošli kroz grupnu certifikaciju nije mali – ukupno 91. Najveći broj je iz Hercegovine za maslinovo ulje (57), zatim Visočka pečenica i Sarajevski ćevap ("Petica"), Nevesinjski i Fojnički krompir, Krajišku trahanu i Krajiški omač, Gatački kajmak.

"Oni koji su spremni da im dolazi treća strana pored redovne inspekcije su za svaku pohvalu", istaknula je Musabegović.

Prepoznatljivost i marketing

Da je zaštita isplativa, najbolje potvrđuje iskustvo Edina Babića, predsjednika Udruženja mesoprerađivača visočke pečenice i sudžuke i nadaleko priznatog proizvođača tradicionalne suhomesnate delicije.

"Mislim da sam svijetao primjer oznake zaštite proizvoda geografskog porijekla jer sam poslije procesa certificiranja osjetio vidnu razliku u prometu, potražnji i vidljivosti. Ljudi su jednostavno došli i počeli tražiti gdje je ta Visočka pečenica i ko pravi originalnu", rekao je Babić, dodajući da certifikacija proizvodu daje identitet i ličnu kartu.

Made in BiH: Kako nastaje tradicionalna visočka pečenica?

Naglasio je i moć društvenih mreža u marketingu, uz ključnu poruku: "Iza toga svega mora stajati kvalitet."

Predstavnik Udruženja poljoprivrednika i stočara "Karaula - Vlašić", koje radi na očuvanju izvornog kvaliteta Travničkog sira, Harun Lozo, ukazao je da se u specifikaciju moraju pretočiti svi kriteriji proizvodnje i sastojaka kako bi se očuvala tradicija.

"U proizvodnji Travničkog sira postepeno je došlo do degradacije kvaliteta, dakle proizvođači su iz čisto prvatnih razloga odlučili da stavljaju više soli, da stavljaju neke sastojke koji utječu na duži rok trajanja proizvoda, a ono značajno umanjuje njegovu kvalitetu. Mi smo definisali specifikaciju proizvoda onako kako je on bio u prvobitnoj i izvornoj tradiciji njegove proizvode", precizirao je Lozo.

Novca ima, ali sistem škripi: Nepostojanje harmonizirane politike u BiH ograničava rast

On je predložio i definisanje prepoznatljive oznake ili žiga za sve domaće proizvode. "Imali smo jednu oznaku – Kupuj 387 – i sa njom se poprilično zastalo. Ali to nije razlog da u budućnosti neko javno tijelo kreira žig koji će snažno podržati domaćeg proizvođača", zaključio je Lozo.

Konferenciju "Zajedno za bolju hranu i bolju budućnost", povodom Svjetskog dana hrane, zajednički su organizirali Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine i Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).