Senzacionalizam će nas jednog dana ubiti: Hrana između klika i realnosti

Na nedavno održanoj međunarodnoj konferenciji "Sigurnost hrane: Znanost u akciji", panelisti iz različitih sektora osvrnuli su se na povjerenje potrošača, kapacitete nadležnih institucija, te ulogu medija u oblikovanju percepcije javnosti.

Panel "Nauka u akciji - povjerenje potrošača u javni sektor i uticaj medija na percepciju o rizicima porijeklom iz hrane" okupio je predstavnike javnog sektora, naučne zajednice i regulatornih tijela, a diskusija je ponudila raznovrsne uvide - od stvarnog broja pritužbi potrošača do ozbiljnih pitanja zakonske odgovornosti.

Iako svakodnevno zaprimaju desetke poziva, Saša Marić iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, ističe da je broj žalbi koje se odnose na sigurnost hrane i dalje zanemariv.

"Prošle godine imali smo oko 1.500 žalbi, a na zdravstvenu ispravnost hrane odnosilo se njih manje od deset. Ljudi će se žaliti na mobilni telefon od 1.000 maraka, ali na pokvarenu pavlaku od marku i po – neće ni pozvati, ni otići do piljare da je vrate", naveo je Marić.

Koliko para, toliko muzike

Tokom diskusije istaknuto je kako je svijest potrošača u BiH "10 do 15 godina iza" u poređenju s potrošačima u Hrvatskoj, Sloveniji ili Austriji. Potrošači u EU se žale na GMO, pesticide, nutritivne deklaracije, dok su kod nas žalbe uglavnom vezane za tehničku robu.

Dalo se zaključiti i da je edukacija potrošača prioritetna. Mirna Sadiković iz Federalnog ministarstva trgovine kazala je kako u FBiH djeluje pet udruženja za zaštitu potrošača, od kojih se dva ističu po aktivnostima.

"Ne bismo se složili da ih je previše kad bi radili u onom kapacitetu koliko se od njih očekuje i kolika je potreba u toj oblasti. Imamo odličnu saradnju, iako je to uslovljeno i sredstvima kojima raspolažu i njihovim kapacitetima. Kod nas je uvijek ‘koliko para, toliko muzike’, tako da se trudimo da im povećavamo sredstva, odnosno da ih uključujemo i u neke druge asocijacije gdje bi mogli finansirati malo ozbiljnije projekte", navela je Sadiković.

Trgovci prekucavaju rokove?

Jedan od panelista bio je i Slaviša Vukojević iz Inspektorata Republike Srpske, koji je naveo da na teritoriju koji pokrivaju djeluje 31 republički i 59 općinskih, odnosno gradskih inspektora.

"Mogu sa sigurnošću tvrditi da je hrana koja uđe u BiH zdravstveno ispravna – mi samo prenosimo podatke laboratorija, na osnovu kojih postupamo", naveo je Vukojević.

Na pitanje o navodima kako trgovci "prekucavaju" rokove trajanja na proizvodima, Vukojević potvrđuje da je bilo pojedinačnih slučajeva, ali da se u takvim situacijama postupa odlučno. Međutim, češći je problem u tome što trgovci ne stignu na vrijeme ukloniti robu s isteklim rokom trajanja s polica.

Profesorica s Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Jasmina Đeđibegović naglasila je važnost kontinuiranog praćenja povjerenja potrošača. "Kako ćemo znati postoji li povjerenje ako to ne pratimo redovno? Ne sporadično, već kao stalnu aktivnost", poručila je prof. dr Đeđibegović, koja se dotaknula i zloupotreba u oglašavanju i deklarisanju proizvoda, posebno suplemenata.

"Reklamiranje proizvoda s izjavama poput ‘liječi karcinom’ je opasno i to mora biti zakonski kažnjivo. Subjekti u poslovanju s hranom moraju biti tačni, precizni i nedvosmisleni – ali ih trenutno niko to stvarno ne kontroliše", upozorila je.

Regulatorni okvir

Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, Sanin Tanković, koji je bio i moderator ovog panela, otvorio je diskusiju i o složenom pitanju: šta se dešava kada je proizvod usklađen s domaćim propisima, ali ne i sa standardima EU? Kroz hipotetički primjer izvoza krušaka s dozvoljenim nivoom pesticida po bh. zakonima, ali prekoračenim prema EU regulativi, postavio je suštinsko pitanje:

"Svi su u lancu uradili sve kako treba – proizvođač, laboratorija, inspector, ali je proizvod vraćen sa granice EU. Da li potrošač u BiH ima pravo da se pita je li njegov život manje vrijedan od onog u EU?", pitao je Tanković.

Bitka za siguran tanjir u BiH: Uskladiti propise o hrani, ali i zaštititi domaću industriju

Panelisti su ponovo naglasili važnost edukacije, navodeći kako potrošači, a i mediji, nemaju uvid u različite parametre koji su važni u EU i kod nas. Stoga se takve informacije svakodnevno, na jednostavan način trebaju objašnjavati i plasirati.

"Ljudi i novinari su zainteresovani, ali se hiperprodukcijom web portala promijenilo i novinarstvo, kao i mnoge druge oblasti u našoj zemlji. Portali su uveli praksu brzine plasiranja vijesti i jako im je bitno da imaju senzacionalistički naslov, a nemaju nikakvu odgovornost za ono što objave, bitno je samo da se prikupi klik”, istaknula je Sadiković, napomenuvši da tu dolazi do šuma u komunikaciji, koji bi nas jednog dana mogao i ubiti.

Podsjetila je da je u toku donošenje zakonske regulative, koja preciznije prati i oblast označavanja proizvoda, elektronske trgovine i zaštite potrošača. U njima su jasno definirane i kaznene odredbe pogotovo kada je riječ o suplementima i proizvodima koji se oglašavaju s potencijalno obmanjujućim informacijama.

Iz Institucije ombudsmana objašnjavaju da 99 posto prosječnih potrošača zapravo ne može argumentirano prezentirati šta nije ispravno sa prehrambenim proizvodima. No, prioritetni cilj ostaje da se broj žalbi poveća. Poznato je da se FBiH bori i s nedostatkom inspektora na terenu stoga pozivaju potrošače da prijavljuju svaku sumnju u ispravnost hrane.