• Ostaci hrane
  • 25.09.2021. 07:30

Otpad od hrane koriste za hranidbu stoke, a ostatke voća za zavoje

Svjetska mliječna industrija aktivna je u pretvaranju ostataka hrane u stočnu, a novije studije pokazuju da hranidba s relativno visokim udjelom nusproizvoda može održati ili poboljšati performanse preživača.

Foto: Depositphotos/zlikovec
  • 74
  • 56
  • 0

Jedna trećina hrane koja se godišnje proizvodi u svijetu za prehranu ljudi, što je oko 1,3 milijarde tona, izgubljena je ili bačena. O ovom se problemu govori sve više, a posljednje vijesti dolaze stočarske i voćarske proizvodnje.

Naime, svjetska mliječna industrija aktivna je u pretvaranju ostataka hrane u stočnu, a novije studije pokazuju da hranidba s relativno visokim udjelom nusproizvoda može održati ili poboljšati performanse preživača, piše DairyGlobal. Naime, u jednoj studiji stoji da mliječne krave koje se hrane takvom hranom, za razliku od one žitaricama ili grahoricama, imaju sličan unos suhe tvari i prinos mlijeka u usporedbi s kravama koje se hrane uobičajeno. 

Mliječne krave u SAD-u konzumiraju oko 306 milijuna kilograma takvih ostataka dnevno koji uključuje pekarski otpad, onaj od konzerviranja kukuruza, ostatke povrća i slično, navode u udruzi Northwest Dairy Association.

Sličan trend postoji i u Indiji i to zbog visokih cijena i ograničene opskrbe sirovinama, a u Kanadi postoji program Loop koji povezuje stočare s trgovinama mješovitom robom kako bi koristili njihove otpatke.

U Europi ovakav način hranidbe nije reguliran zbog čega se Europsko udruženje mljekara (EDA) nada ažuriranju propisa u vezi s korištenjem otpada u hrani za životinje. Direktorica tog udruženja Hélène Simonin-Rosenheimer napominje da su prepreke korištenju otpadaka za stočnu hranu trenutno velike zbog zabrinutosti za sigurnost životinja. 

Od kore do zavoja

Znanstvenici s tehnološkog sveučilišta Nanyang (NTU) u Singapuru otišli su korak dalje pa od kore i sjemenki durijana izrađuju antibakterijske gel zavoje. Režu ga, zatim smrzavaju te ekstrahiraju celulozni prah. Njega kasnije miješaju s glicerolom, a smjesa postaje meki hidrogel od kojeg proizvode zavoje, piše reuters.

"U Singapuru godišnje konzumiramo oko 12 milijuna durijana od kojeg jedemo samo "meso", a ljuska i sjemenke se bacaju", rekao je profesor William Chen, direktor programa za znanost i tehnologiju hrane na NTU -u. Međutim, napomenuo  je kako se ta tehnologija može koristiti i za druge ostatke poput ljuski soje i žitarica.

Istraživači kažu da je korištenje otpadnih materijala i kvasca za antimikrobne zavoje isplativije od proizvodnje konvencionalnih, čija antimikrobna svojstva potječu od skupljih metalnih spojeva poput iona srebra ili bakra.


Tagovi

Ostaci hrane Zavoji Stočna hrana Bacanje hrane


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Mortadela vuče korijenje iz Bologne i prva je zaštićena salama uopće. Proizvodi se od svinjskog mesa (plećke i vrata), a ima tradiciju dugu čak 360 godina. Meso se melje se na 0,9 milimetara, i dijelom reže (masnoće), a potom i kuha na 75 d... Više [+]