Iako je po struci ekonomista, Aleksandar Šević je oduvijek želio da se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. I tako, nakon mnogo izazova, nastaju domaći začini - zdravi, bez dodatka konzervansa i pojačivača ukusa.
Po struci diplomirani ekonomista, Aleksandar Šević je još tokom perioda studiranja imao želju da se bavi poljoprivrednom proizvodnjom.
"Prvo sam želio da sušim samo paradajz, jer je prije desetak godina cijena ovog proizvoda bila visoka. Također, dopala mi se i njegova dugotrajnost", kaže Aleksandar za Agroklub, čija se porodica na vojvođanskoj ravnici, između Sente i Bečeja, u mjestu Ada u susjednoj Srbiji, danas bavi uzgojem povrtlarskih kultura od kojih kasnije nastaju najzdraviji začini bez dodatka konzervansa i pojačivača ukusa.
Od ideje do ostvarenja prošla je čitava jedna decenija, jer je trebalo kupiti zemlju, a onda i sušaru.
"Otac je imao nešto zemlje, ali smo svakako dokupili i na površini od jednog hektara posadili crni i bijeli luk, paradajz i nešto manje drugog povrća."
Proces sušenja, pojašnjava naš sagovornik, zavisi od vrste povrća, kao i od količine vode koja se nalazi u njemu. Da bi se dobio adekvatno osušen proizvod, naglašava da temperatura ne smije biti ni previše visoka, ali ni previše niska.
"Kod visoke temperature proizvod će se presušiti i izgubiti aromu, dok će kod previše niske temperature ostati nedosušen", ističe on.
Kada je u pitanju crni luk, on se, kaže on, suši na temperaturi od 62 do 65 oC u trajanju od 12 sati, dok sušenje bijelog luka traje oko 10 sati, jer ima manji sadržaj vode.
"Plodovi čeri paradajza se suše najduže, između 15 i 18 sati na istoj temperaturi kao i prethodno povrće. Na početku sušenja se temperatura povećava, a onda se postepeno smanjuje", ističe ovaj proizvođač.
Aleksandar kaže da je proizvodnja povrtlarskih kultura je veoma izazovna, naročito posljednjih godina, jer su ljeta ekstremno topla, a padavina niotkuda.
"Suša je prošle godine jako loše uticala na prinos paradajza, a bilo je i dosta štetnih insekata, naročito smrdibuba koje su se prenamnožile."
Hemijska sredstva za zaštitu bilja od bolesti i štetočina ne primjenjuju u proizvodnji, već samo ona na bazi koprive i cimeta.
Porodično gazdinstvo Šević u ponudi ima sušeni začin od povrća "Bolji od vegete" u pakovanju od 100 grama, sušeni bijeli i crni luk, potaž i čips od bundeve, kao i sušeni čeri paradajz u ulju. Svi začini se mogu koristiti u pripremi jela, na početku ili na kraju, kako god kome odgovara. Također se koriste i kao dodatak u svježim salatama.
Nas je interesovalo kako se priprema čips, a kako potaž od bundeve, pa nam je Aleksandar rado pojasnio.
"Kada je u pitanju čips, bundeva se najprije očisti, isiječe na listiće, a onda i osuši. Međutim, priprema potaža je zahtjevnija, s obzirom na to da bundevu treba prvo blanširati, pa tek onda sušiti."
U planu je, kaže on, još nekoliko gotovih proizvoda od povrća, a rade i na povećanju površina pod crnim i bijelim lukom.
"Proizvodi sa našeg imanja dostupni su u lokalnim maloprodajnim radnjama u okolini, a moguća je i prodaja putem društvenih mreža", poručuje Šević.
Kako zaključuje na kraju razgovora, trudit će se da u narednom periodu prošire prodaju.
Tagovi
Autorica