• Duvanjski kobasičari
  • 14.01.2019. 09:30

Marko Jurčević: Proizvodnja domaće kobasice može osigurati egzistenciju

Udruga Duvanjski kobasičar nastala je s ciljem zaštite i očuvanja tradicionalnih suhomesnatih proizvoda i u takvoj proizvodnji vidimo budućnost. Oni koji ostanu i budu proizvodili domaću kobasicu ne bi se  trebali bojati za egzistenciju jer ima interesa za ovaj proizvod, ističe Marko Jurčević.

Foto: Marko Jurčević
  • 331
  • 47
  • 0

1. međunarodna kobasicijada koju je organizirala Udruga "Duvanjski kobasičari", održana je u subotu, 12. siječnja 2019. godine u hotelu Tomislav, u Tomislavgradu. O  tome kako su došli na ideju organizirati ovu manifestaciju, ali i kako su zadovoljni uspjehom i organizacijom same manifestacije, razgovarali smo s Markom Jurčevićem predsjednikom udruge.

Salomeri iz Samobora prepoznali kvalitetu duvanjske kobasice

"Već šest godina zajedno s drugim proizvođačima kobasica iz našeg kraja sudjelujem na Samoborskoj salamijadi. Predsjednik  našeg ocjenjivačkog suda, Milinko Perković i doktor Dubravko Viduč, predsjednik  Koordinacije kobasičara i salomera Srednje Europe koji su inače iz Samobora, poticali su nas da se organiziramo u udrugu i pokrenemo ovu manifestaciju zbog dokazane kvalitetne naših proizvoda. Tako smo prije dvije godine i pokrenuli Udrugu "Duvanjski kobasičari" koja ima petnaestak članova, a ove godine smo organizirali i prvo natjecanje", otrkiva nam slijed događaja Marko Jurčević

Na ocjenjivanje je stiglo čak 130 uzoraka (Foto: Facebook/Ivan Jurčević)

Uzorci su pristigli iz pet država

Jurčević kaže kako je na ovu manifestaciju stiglo 130 uzoraka od čega je najviše  bilo uzoraka domaće kobasice (sudžuka). "Domaće  kobasice je bilo 70 uzoraka, 29  uzoraka međunarodne kobasice, a 31 uzorak domaće salame iz pet  država – Hrvatske, Mađarske,  Srbije, Slovenije i naravno iz Bosne i Hercegovine. Stručni žiri koji čini pet domaćih i pet stranih sudaca odlučio je da je najbolja domaća kobasica (sudžuk) ona koju je napravio Stipe Bagarić iz Miljacke (Tomislavgrad). Najbolju međunarodnu kobasicu napravio je Matija Kupres iz  Samobora, a nagrada za najbolju domaću salamu otišla je  u ruke domaćem proizvođaču Dragi Krišti iz Eminova Sela", otkriva nam Jurčević.

Može li proizvodnja domaćih kobasica pomoći u smanjenju iseljavanja

Jurčević kaže kako je i on proizveo između 500 i 600 kilograma domaće kobasice i to sve od mesa iz domaćeg uzgoja pa nas je zanimalo može li proizvodnja domaćih kobasica biti poticaj za smanjivanje iseljavanja velikog broja  stanovništva iz duvanjskog, ali i ostalih krajeva Bosne i Hercegovine.

Marko Jurčević proda sve što proizvede

"Udruga Duvanjski kobasičar nastala je s ciljem zaštite i očuvanja tradicionalnih suhomesnatih proizvoda i u takvoj proizvodnji vidimo budućnost. Oni koji ostanu i budu proizvodili domaću kobasicu ne bi se  trebali bojati za egzistenciju jer ima interesa za ovaj proizvod. Navest ću primjer Samobora koji je prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju  proizvodio 4.000 kilograma kobasica, a sad proizvodi 400.000. Ljudi  u tom kraju povlačili su novac iz predpristupnih fondova i osigurali sredstva za pokretanje proizvodnje koja i danas dobro funkcionira o čemu svjedoči povećanje proizvodnje za sto puta. Sam sam počeo proizvoditi veće količine kobasice prije godinu dana jer sam vjerovao da je proizvodnja kobasica dobar posao. Sve što proizvedem uspijem prodati", naglašava Jurčević. 

Udruga je otvorena za sve zainteresirane

Jurčević ističe kako će se njihova Udruga u budućnosti posvetiti uz organizaciju ove kobasicijade i pripremanju projekata za sve vrste europskih fondova na koje se mogu prijaviti. "Svi oni koji žele proizvoditi domaću  kobasicu mogu nam se javiti  na broj udruge 034/356-445 za bilo kakve savjete vezane za pripremu, sušenje, čuvanje i prodaju kobasica" , optimistično je završio predsjednik Udruge "Duvanjski kobasičari".


Tagovi

Duvanjski kobasičar 1. međunarodna kobasicijada Tomislavgrad Kobasica Sudžuka


Autorica

Adriana Rajič

Adriana Rajič

Adriana je profesorica hrvatskog jezika u srednjoj školi. Iako je odrasla i živi u gradu, u duši je dijete sa sela.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi