Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ishrana
  • 01.07.2019. 07:45

Mark Bittman: Način na koji se hranimo ugrožava planetu

Mark Bittman, pisac o hrani za New York Times, govori o tome šta nije u redu sa načinom naše ishrane, te da li jedemo previše mesa, premalo biljaka; previše brze hrane; premalo domaće kuhinje, i zašto to stavlja cijelu planetu u opasnost!

Foto: Depositphotos/elnariz
  • 200
  • 33
  • 0

Nakon proizvodnje energije, stoka je drugi po redu doprinosilac plinovima koji mijenjaju atmosferu. Skoro jedna petina svih plinova sa efektom staklene bašte nastaje njihovim uzgojem - više nego transportom. Ona je i najveći krivac za degradaciju zemljišta, zagađenje vazduha i vode, nestašice vode i gubitka biološke raznovrsnosti. 

Gledano u postocima, 18% plinova sa efektom staklene bašte dolazi od uzgajanja stoke. Takođe, 70% zemljišta za agrikulturu, 30% zemljine kopnene površine je direktno ili indirektno posvećeno uzgoju životinja koje ćemo jesti, a predviđeno je da će ova količina biti udvostručena u narednih 40 godina.

Godišnje bude ubijeno na desetine milijardi životinja 

Prekomjerna ishrana na bazi životinja i nezdrave brze hrane problem je kao i neznatna ishrana na bazi biljaka. Veliki broj ljudi vodi računa o tome da li je hrana organska ili lokalna, o tome kakvo je ophođenje prema životinjama, međutim, najvažnija pitanja nisu potegnuta. Ne postoji način na koji se životinje mogu humano tretirati, jer ih godišnje bude ubijeno na desetine milijardi, a to je brojka samo u SAD-u.

"Sa hiper-konzumacijom tih životinja koja ispušta plinove sa efektom staklene bašte, ljubaznost može biti samo zabluda. Hajde da stavimo na papir broj životinja koje ubijamo radi ishrane i onda ćemo da brinemo o tome da budemo dobri prema onima koje su preostale," kaže Mark Bittman, autor jednog od najprodavanijih kuhara, novinar New York Timesa i televizijska ličnost. 

Kada je i kako nastala brza hrana?

Između 1950. i 2000. godine svjetska populacija se udvostručila, a upotreba mesa se upetostručila. To se moralo pojesti i tako smo dobili brzu hranu. Domaća kuhinja je ostala norma, ali je njen kvalitet znatno oslabio. Bilo je sve manje jela sa domaćim kruhom, poslasticama i juhama, zato što se sve moglo kupiti u bilo kojoj prodavaonici i vremenom je proizvodnja hrane postala industrijska. 

Moderno društvo posljednjih godina insistira na organskoj hrani što je dokaz da se stvari mogu promijeniti pa se organska hrana može naći u svim supermarketima pa čak i u restoranima brze hrane. Međutim, i to pitanje je prilično površno, a Mark Bittman to objašnjava na primjeru lososa koji je uzgajan na posebnom režimu ishrane u ribnjaku u Čileu gdje je i ubijen, a zatim zapakiran u stiropor i transportiran kilometrima u SAD ostavljajući na taj način izvjestan broj ugljika u atmosferi.

Opširnije o ovoj temi saznajte u video-prilogu ispod: 


Izvori

TED


Tagovi

Mark Bitman Stoka Globalno zagrijavanje Brza hrana Meso