Priprema se najčešće provodi hladnom ili vrućom vodom te vodenom parom, no patoka, poznata kao "slaba" rakija također može biti učinkovita
Kvaliteta rakije uvelike ovisi o sirovini, ali i uvjetima proizvodnje odnosno odležavanja, pri čemu skladištenje igra ključnu ulogu u oblikovanju finalnog proizvoda. Tu na scenu stupa drvena bačva - kod nas najčešće napravljena od dužica hrasta, ali nađu se i one od bagrema, duda, bukve ili pak jasena.
Nove je bačve za rakiju, prije prve upotrebe, potrebno pravilno pripremiti, istaknuo je bačvar Tibor Gavlik. Postoji više metoda, a najčešće se koriste voda te zaparivanje pregrijanom vodenom parom.
Umjesto vode ili vodene pare, tzv. patoka ili "slaba" rakija, bogata višim alkoholima, također može biti korisna. "Najbolje je novu bačvu napuniti patokom i ostaviti da stoji sedam do deset dana, a po potrebi i duže", objasnio je Gavlik.
Ovim postupkom drveni spremnik se "napije", čime se zatvore eventualne pore, a bure postaje pogodno za daljnju upotrebu. Ako se odmah napuni rakijom, drvo može upiti znatnu količinu, a može doći i do neželjene kontaminacije rakije bojom, taninima i drugim gorkim spojevima iz drveta.
Koje bačve su najbolje za vino i kako ih pripremiti za upotrebu?
Tradicionalno, nove bačve se također mogu pripremiti hladnom ili vrućom vodom. Gavlik upozorava da ovaj pristup može uzrokovati razrjeđenje rakije za jedan do dva alkoholna grada ili 2,5% do 4,9% volumnog alkohola. Dio vode koji se zadržava u “nabubrenom” drvetu oslobađa se i prelazi u destilat.
Manji spremnici ispiru se toplom vodom nakon hladne, dok se velika burad, zbog uštede, obično zaparuje. Za oparivanje se mogu koristiti obični kotlovi za rakiju, pri čemu se vodena para uvodi kroz cijev u bačvu otvorom okrenutom prema tlu.
Osim toga, važno je napomenuti da rasušene bačve treba zatopiti, a metalne obruče obojiti kako bi se spriječilo hrđanje i osigurala dugotrajnost.
Tagovi
Autor
