Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Riba
  • 21.12.2024. 12:00

Je li istina da konzumacija ribe ne doprinosi zdravlju jer je zagađena?

Otrovni metali poput žive, pesticidi i mikroplastika pronađeni su u nekim vrstama ribe koje se redovno konzumiraju što izaziva zabrinutost građana.

Je li istina da konzumacija ribe ne doprinosi zdravlju jer je zagađena?
Foto: shutterstock/Lioneska
  • 76
  • 29
  • 0

Riba se često spominje kao jedna od najzdravijih namirnica zbog bogatstva omega - 3 masnih kiselina i visokokvalitetnih proteina. Međutim, sve je češće u fokusu kritika zbog onečišćenja koje pogađa svjetske vode.

Svoju zabrinutost oko onečišćenja i tvrdnju da riba ne doprinosi zdravlju jer je zagađena iznio je još ljetos i saborski zastupnik iz Hrvatske, Marin Miletić, u svojim objavama na društvenim mrežama, kao i u videouratku na platformi Youtube.

Osim toga, portal foodfacts.news je pronašao i članak portala story.hr pod naslovom: "Najštetnija riba na svijetu: Popularna je, ali razara srce i diže kolesterol" u kojemu se spominju štetna svojstva pojedinih riba.

Je li riba i dalje saveznik zdravlja ili postaje rizik na tanjiru?

Specijalistica nutricionizma Alma Bunić kaže da dugoročna konzumacija ribe s visokim nivoima žive može negativno utjecati na zdravlje. "No, u većini slučajeva zdravstvene koristi nadmašuju potencijalne rizike, posebno ako se biraju vrste s niskim nivoima žive", ističe Bunić dodajući da ključ leži u umjerenoj i informiranoj konzumaciji.

Konzumirati vrste s manjim sadržajem žive

Kako pojašnjava, s najvišim nivoom žive su sabljarka (mač riba), morski pas, kraljevska skuša, tuna (posebno veće vrste poput žutoperajne ili plavoperajne) i škarpina. "Suprotno tome, vrste s niskim nivoom žive i sigurne za konzumaciju predstavljaju sardine, inćuni, losos, posebno divlji, pastrva, bakalar, tilapija, haringa i dr.", otkriva ova specijalistica nutricionizma. 

Riba je, ističe, bogat izvor visokokvalitetnih proteina, omega - 3 masnih kiselina (posebno EPA i DHA), vitamina D, selena i joda.

Redovna konzumacija povezana je s brojnim zdravstvenim koristima poput smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti, podrške razvoju mozga kod djece, zaštite od određenih neurodegenerativnih bolesti, a omega – 3 masne kiseline iz ribe igraju važnu ulogu u prevenciji upalnih procesa.

Redovna konzumacija ribe povezana je s brojnim zdravstvenim koristima, kaže nutricionistica Bunić (Foto: A. Bunić)

"S druge strane, kod odraslih dugotrajno izlaganje može uzrokovati probleme s pamćenjem, koncentracijom i koordinacijom", upozorava ova nutricionistica objašnjavajući da se živa, posebno u obliku metil-žive, može akumulirati u tijelu i djelovati kao neurotoksin.

Ovo je posebno, napominje, opasno za trudnice, dojenčad i djecu jer može ometati razvoj mozga i živčanog sustava što vodi do kognitivnih i neuroloških poteškoća.

Smjernice za sigurnu konzumaciju

Međutim, postoje smjernice koje izdaju zdravstvene organizacije poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) te Evropske agencije za sigurnost hrane (EFSA) koje se često odnose na trudnice, dojilje i djecu zbog njihove osjetljivosti na učinke žive.

Preporuke glase:

• Trudnice i dojilje: Do dvije porcije (oko 200 – 340 g) ribe sedmično, ali samo one s niskim nivoima žive dok vrste s visokim udjelom treba izbjegavati.

• Djeca: Male porcije (ovisno o dobi, npr. 30 –  60 g) ribe s niskim nivoima žive, jednom do dva puta sedmično.

Bunić naglašava da se za opću populaciju konzumacija do četiri porcije sedmično (oko 400 – 600 g) smatra sigurnom.

Uzgojena vs divlja riba

Prema njenim riječima, studije pokazuju da je razina žive u uzgojenoj ribi poput lososa i pastrve općenito niža nego u divljoj, posebno u velikim predatorima kao što su morski pas, sabljarka, plavoperajni tun koji akumuliraju više žive kroz prehranu jer jedu druge ribe koje su već kontaminirane.

"Nivo ovog metala ovisi o geografskoj regiji jer neka mora i okeani prirodno imaju više žive", pojašnjava nutricionistica Bunić.

Preporučuje se jesti ribu s niskim nivoima žive, poručuje Bunić

Uzgojena riba obično ima niže nivoe jer se hrani kontroliranom hranom (peletima ili mješavinama biljnog i ribljeg brašna) koja sadrži manje zagađivača nego plijen divljih. No, upozorava, može sadržavati druge zagađivače poput polikloriranih bifenila (PCB) i dioksina zbog industrijskih hemikalija u vodi ili hrane koja se koristi u uzgoju.

"Preporučuje se jesti vrste ribe s niskim nivoima žive i birati raznovrsnu prehranu kako bi se smanjio rizik", poručuje zagrebačka nutricionistica.

Slatkovodna riba ne sadrži živu

Voditeljica prerade ribe u pogonu za preradu ove namirnice, Andreja Kovačević, mag. ing. proc kaže da slatkovodna riba ne sadrži živu te da rade svake godine analize na teške metale i da su očitanja ispod minimalne dozvoljene količine, dok za druge vrste nemaju informacije.

S obzirom da nema žive u sebi, uzgoj ili divlji ulov nema značajne razlike, međutim nemaju analizu na teške metale slatkovodne ribe iz divljeg ulova pa ovo ne mogu tvrditi sa sigurnošću.

"Riba ima dovoljno nutritivnih koristi, ali ne raspolažemo s informacijom da to nadmašuje potencijalne rizike od žive", ističe Kovačević.

Na osnovu svega rečenog možemo zaključiti da tvrdnja da jedenje ribe ne doprinosi zdravlju nije točna, ali tačna je tvrdnja da može biti zagađena i dugoročno štetno utjecati na zdravlje, ovisno o vrsti i količini unosa pojedine ribe.

Važno je poznavati koje vrste sadrže veću količinu žive u sebi te ih konzumirati u manjoj količini, a prednost dati vrstama poput divljeg lososa, bakalara, pastrve, tilapije, sardina, inćuna i dr. koje sadržavaju niske nivoe ovog metala.


Tagovi

Riba Morska riba Slatkovodna riba Toksičnost žive Losos Pastrva Alma Bunić Andreja Kovačević


Autorica

Suzana Jović

Više [+]

Magistra nutricionizma i znanosti o hrani. Ljubiteljica hrane i zaljubljenica u prirodu. Rado potiče svijest o važnosti pravilne i zdrave prehrane.


Partner

FoodFacts

Ul. Franje Kuhača 18, 31000 Osijek, Hrvatska
e-mail: info@foodfacts.news web: https://www.foodfacts.news/