Jaje, nutritivno blago i globalni prehrambeni div

Otkako je Plutarh, starogrčki filozof, historičar i biograf postavio filozofsko pitanje šta je starije - kokoš ili jaje, naučnici su stoljećima razbijali glavu pokušavajući doći do tačnog odgovora.

Prema evolucijskoj biologiji jaja su starija jer ima drugih vrsta koje ih nesu, a postoje duže od kokoši, dok prema naučnicima proteine koji čine ljusku jajeta proizvode samo kokoši, pa tvrde da je ipak ona starija.

No ako govorimo o prvom kokošjem jajetu, prilično je sigurno kako ga je u nekom trenutku historije snijela ptica koja nije još bila kokoš.

I sad ti znaj, ko tu koga...

Prva konzumacija još u paleolitskom razdoblju

U svakom slučaju jaja su važna u prehrani zbog izuzetne hranjive vrijednosti. Veliki sadržaj bjelančevina i kolina (poznat i kao vitamin J) svrstava ih unutar piramide prehrane u istu kategoriju kao i meso.

Najraniji dokazi o konzumaciji potječu iz paleolitskog razdoblja (Gornji paleolit), prije otprilike 10.000 do 15.000 godina prije nove ere. Tada su ljudi prikupljali jaja različitih divljih vrsta ptica.

Ona koja danas konzumiramo potječu od divlje kokoši (Gallus gallus), koja je bila udomaćena u jugoistočnoj Aziji.

Prema starim zapisima, kokoši su postale domaće životinje (Gallus domesticus) između 2.000. i 3.000. godina p.n.e., prvenstveno u područjima današnje Indije, Burme i Tajlanda.

Jaja su bila cijenjena i u starom Egiptu (oko 1.500. pr. Kr.), gdje su bila dio prehrane, a često bila prikazana u umjetnosti.

Rimljani su ih također konzumirali, a postoje zapisi o njihovom uključivanju u različita jela i gozbe. Koristili su ih i u medicinske svrhe vjerujući da imaju ljekovita svojstva.

Najveće kokošje jaje bilo je teško 454 grama!

Tokom srednjeg vijeka, kokoši su postale popularne širom Evrope, a jaja postala važan izvor proteina. U to doba, zbog religijskih razloga, bila su zabranjena u određenim razdobljima (posebno tokom posta), pa su se ponekad čuvala do vremena kada su bila dopuštena za konzumaciju.

Na svijetu postoji više od 500 različitih pasmina kokoši, a spomenut ćemo samo nekoliko koje najviše daju jaja.

Prije svega to su hibridne pasmine isabrown i dominant, koje godišnje mogu izleći više od 300 jaja, zatim leghorn i sussex (250), te plymouth (200).

Vječna dilema: Treba li jaja prati prije prodaje?

Najveće kokošje jaje ikad pronađeno na svijetu bilo je teško 454 grama i ušlo je u Guinnessovu knjigu rekorda. Kokoš pasmine bijeli leghorn izlegla ga je 1956. godine na farmi u Vinelandu, New Jersey, SAD. Njegova veličina bila je rezultat neobičnog procesa, gdje je kokoš snijela jaje s nekoliko žumanjaca, a imalo je dvije ljuske. Treba napomenuti da je prosječna težina kokošjeg jajeta od 0,50 do 0,60 grama.

Inače, najveće na svijetu snese noj, a može postići težinu i do 1,8 kilograma (oko 1.800 grama), što je čak oko 35 kokošjih jaja. Zbog svoje veličine imaju vrlo čvrstu ljusku koja može izdržati težinu do 100 kilograma, što pomaže u zaštiti jajeta u divljini.

Najmanje na svijetu snese kolibri, obično teže samo 0,4 grama i imaju promjer od oko jedan centimetar. Ova jaja su toliko mala da mogu stati na vrh prsta, a veličina je proporcionalna veličini same ptice.

U Evropskoj uniji ima više od 350 miliona kokoši nesilica, koje godišnje snesu blizu 6,7 miliona tona jaja, što je 7,36% ukupne svjetske proizvodnje.

Najveći proizvođači su Kina i SAD

Proizvodnja jaja ima veliki udio u globalnoj prehrambenoj industriji. Prema podacima Statista, njemačke online platforme specijalizirane za prikupljanje i vizualizaciju podataka, u 2023. godini u svijetu je proizvedeno oko 91 milion tona (1,82 triliona komada), što je 225 komada po glavi stanovnika.

Gledajući vodeće svjetske proizvođače, među prvih 20, čak njih 11 se nalazi na američkom kontinentu, a sedam ih je sa sjedištem u Aziji.

Najveći svjetski proizvođač je Cal-Maine Foods sa sjedištem u SAD-u, koji ima 44,5 miliona nesilica, a odmah do njega je meksička kompanija Proteína Animal (PROAN) s 40 miliona, podaci su to specijalizirane stranice Poultry International.

Zatim slijede Rose Acre Farms iz SAD-a s 25,5 nesilica, tajlandska kompanija CP Group (20,7 miliona) i kineski Beijing Deqingyuan Agricultural Technology Co. Ltd. (20,6 miliona).

Kina je svjetski lider, a prema podacima Statista u 2023. godini proizvela je čak 612,83 milijardi jaja! Sjedinjene Američke Države su također velik igrač na tom tržištu. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede (USDA), prošle godine je u SAD-u proizvedeno 108,515 milijardi jaja, što je pad od 1% u odnosu na prethodnu godinu. Kada bude u cijelosti gotova analiza za 2024. godinu, pad će biti i izraženiji, jer su u toj godini zabilježili najveću pojavu ptičje gripe u historiji, a eutanazirano je gotovo 60 miliona kokoši.

To je prouzročilo nestašicu, enormno povećanje cijena i pravu paniku među stanovništvom.

Nizozemska izveze jaja u vrijednosti većoj od milijardu USD

Pet najvećih izvoznika su Nizozemska (vrijednost izvoza od 1,068 milijardi USD), Poljska (518,784 miliona USD) Turska (411,056 miliona USD), Kina (288,808 miliona USD), Njemačka (337,530 miliona USD). Najveći uvoznik su Sjedinjene Američke Države koje su u 2023. uvezli jaja u vrijednosti od 110 miliona USD.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, prema podacima entitetskih zavoda za statistiku, u Federaciji BiH je u 2024. godini proizvedeno 295,3 miliona komada jaja, a u Republici Srpskoj 471,1 miliona komada.

Ažurne podatke ima i Republički zavod za statistiku Srbije koji navodi da je ova zemlja prošle godine proizvela 1,46 milijardi konzumnih jaja.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj je u 2023. godini proizvedeno 642,6 miliona komada jaja, što je značajni pad u odnosu na 2021. kada je postignuta rekordna količina od 736 miliona.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/artistdesign.13, sergey kolesnikov}