Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kraljica sofre
  • 19.04.2023. 12:00
  • Sarajevo kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Sarajevo

Iskusna domaćica ima "caku" kako da baš njena baklava bude najbolja

Tek rijetki će se pred domaćicom usuditi reći da je baklava žilava ili da su orasi "užegli". Uglavnom je svi hvale, pa će poslije nekad, za narednog praznika reći kako je "ova bolja od prošle".

Foto: Depositphotos/shamtor
  • 8.842
  • 476
  • 1

Kad mahalom zamiriše baklava, zna se da bajram samo što nije zakucao na vrata. Ovaj blagdan u Bosni i Hercegovini je nezamisliv bez tradicionalne poslastice čije porijeklo mnogi svojataju – Armeni, Arapi, Turci, Grci, pa i Balkanci. No, jedno je sigurno baklava je kraljica bajramske sofre. 

Recepata je mnogo i sve češće se pravi s različitim dodacima poput keksa ili suhog voća, ali prije ili kasnije, većina na našem podneblju će priznati da nema bolje od one klasične - samo s orasima. Takvu od bajrama do bajrama sprema i Ferida Halilović, i ako neko zna dobru "formulu" onda je to ona - knjigovođa u penziji. Kaže da ona pravi "bosansku baklavu".

"Kilogram oraha, 800 grama jufke, 250-300 grama putera, dvije šoljice ulja i jedna čaša šećera, to je ono kako ja pravim", priča nam, dodavši kako se baklava pravi uoči samog praznika. 

Domaćica zna "ćud" svoje rerne

Ranije je znala i sama rastegnuti jufke, ali sada kupuje gotove i kaže da domaćice znaju koje su najbolje, pa će po svom ukusu i odabrati. Mogu se slagati u četvrtasti pleh, ali naša sagovornica češće bira okruglu tepsiju, jer po navici ljepše je isiječe. Jezgru oraha podijeli na dva dijela, pa jedne samelje krupnije, a druge sitnije, zatim sastavi i doda u nju jednu čašu šećera. 

Orahe samljeti krupnije i sitnije (Foto: root/bigstockphoto.com)

Puter se otopi na laganoj vatri i pomiješa s dvije šoljice ulja, pa se tom smjesom prvo tepsija premaže i stave se četiri jufke na dno, s tim da se svaka posebno pomasti. 

"Onda krenem s orasima, ja rukom posipam da pokrije jufku, sve po jednu premažem pa stavljam orahe i tako redam dok ne nestane jezgre. Na vrhu opet idu tri, četiri jufke", kaže naša sagovornica i dodaje kako s ostatkom putera pređe zadnju jufku i isiječe složenu baklavu. No, napominje da puter zna brzo da izgori, pa savjetuje da se preko stavi još jedan list jufke kao zaštita. 

"Otprilike vidim koliko mi je ostalo masnoće, pa kad pomastim i izrežem stavim još jednu preko, a nekad i ne treba. Ja baklavu stavim, maltene u hladnu rernu. Uključim je na 250 stepeni i čekam, kad se pojavi prva tačkica koja je počela da rumeni, smanjim na 150 i tako pečem sat do sat i po", pojašnjava

Dodaje i kako vrijeme pečenja ovisi od toga kakva je rerna, ali da svaka domaćica zna "ćud" svoje rerne, jer se u neka doba prokuže - domaćica i rerna, uhvate jedna drugoj ćud

Nije pita da cvrči

Za to vrijeme pripremi se agda. Po receptu naše kuharice omjer je 1:1, kilogram i po šećera i litar i po vode. Smjesa se promiješa da se šećer istopi i stavi na tihu vatru da se polako kuha, kada proključa dovoljno je da vri 10-15 minuta.  

"Mora se kuhati na blagoj vatri, jer ne daj Bože da se pojača, to toliko ispršće naokolo da je poslije sve slipavo. U agdu stavim 5-6 kriški limuna ako je veći, a ako je manji onda ga cijelog isiječem na kolutiće. Ne volim da je kiselo na limun, a treba malo zbog arome i da se ne ušećeri, ali ona tako brzo ode da se ne stigne ušećeriti", dodaje Ferida. 

U agdu staviti i limun (Foto: Arhiva F. Halilović)

Topla baklava, hladna agda i obrnuto - pravilo je kojeg se čvrsto drže brojne domaćice i rijetko će im se ko glasno suprostaviti da ne mora baš tako. Ali, u svojim odajama, svaka ima svoju "caku" i čuva je k'o najstrožiju tajnu. Naša sagovornica to radi na svoj način, i do sada njenoj baklavi niko nije našao zamjerku. 

"Kad je izvadim, ostavim je samo malo da 'dahne', ne da 'predahne' to ima drugo značenje može i da potraje i da se ohladi, a 'dahne' znači samo jedan-dva izdaha. I agda treba da je mlakasta. Odnosno, oboje mi je vruće, ali ne previše, ne treba da cvrči k'o pita", slikovito pojašnjava detalje jer u njima se vazda krije vrag. 

Količina agde koju ona spremi uglavnom je dovoljna i baklava je popije, ali zna se desiti i da "traži" još, pa je to muka za svaku domaćicu. Zato, dodaje, ko hoće da je siguran najbolje da napravi malo više, 1,8 kg šećera u 1,8 litara vode i onda neće zafaliti. 

Dio se i podijeli

Dok prenoći u agdi, eto i bajrama. Služi se uz prvu kafu i tada ukućani ocjenjuju je li "dobro ispala". Tek rijetki će se pred domaćicom usuditi reći da je žilava ili da su orasi užegli. Uglavnom je svi hvale, pa će poslije nekad, za narednog bajrama reći kako je "ova bolja od prošle". 

Kakva god baklava bila, rijetko kod koga ostane koji komad. Osim ukućana i gostiju, običaj je da se njome počaste i prijatelji i komšije. Tako i naša sagovonica, svakog bajrama odvoji i nekoliko komada za svoju nekadašnju komšinicu Zlaticu s Marijin Dvora. 

"Sad će deset godina kako sam otišla iz tog naselja, al' svaki bajram njoj i njenim sinovima upakujem i nekako dostavim baklavu. Kad ne bi Nikola i Stefan dobili baklavu, ma to bi bio smak svijeta", kaže nam Ferida.  


Tagovi

Baklava Recept Bosanska baklava Orasi Agda Ferida Halilović Bajramska sofra Bajramska jela


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

#RuralFoto #životinje
Jarići, razigrani blizanci koji krase jedno seosko domaćinstvo. Nestašni su i brste sve pred sobom. Uveseljavaju prolaznike i djecu iz komšiluka. Predivna bića iz životinjskog svijeta.