• Voće i tradicija
  • 17.12.2020. 09:40
  • Zeničko-dobojski kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Zavidovići

Glavna komponenta proizvoda voće, a ne šećer - zato ih potrošači i vole

Mersiha Skejić iz Zavidovića registrovala je obrt "SD Voće i tradicija", te proizvodi domaće džemove i pekmeze koristeći se tradicijom prilikom spravljanja istih. Većina postupaka u proizvodnji provodi se ručno tradicionalnim metodama, bez upotrebe bilo kakvih hemijskih dodataka ili konzervansa.

Foto: Naila Čaušević
  • 409
  • 291
  • 0

Mersiha Skejić iz Zavidovića, nakon što je ostala bez posla odlučila se na proizvodnju domaćih pekmeza i džemova. Prije deset godina zasadila je plantažu divljih ruža od 1.000 sadnica, a kasnije je proširila za još 200 komada. Godine 2014., nakon što je ubrala prve plodove šipurka iz svog zasada, registrovala je obrt "SD Voće i Tradicija".

 "Vjerujem da se upornošću i trudom mogu napraviti sebi poslovne prilike, čak i onda kad čovjek ima veoma malo resursa na raspolaganju. Ideja za proizvodnju potekla je iz porodice, u okolnostima kad sam bila bez posla pa smo tražili način kako da prevaziđemo tu situaciju", započinje priču ova poduzetnica.

Kako kaže, imali su već iskustvo u pravljenju domaćih pekmeza za svoje potrebe, rodbinu i prijatelje. Tražilo se, rado se primalo na poklon. U isto vrijeme primijetili su da domaće postaje sve popularnije i traženije pa su odlučili da pokušaju.

Mali proizvođači jačaju lokalnu zajednicu

"Godine 2010. zasadili smo oko 1.000 sadnica divlje ruže, šipurka, a onda sam nakon što je dao prve plodove 2014., poljoprivredno gazdinstvo registrovala u obrt. Učila sam u hodu, nema puno literature o plantažnom uzgoju šipurka, pozivala sam neke profesore na plantažu, išla sam kod nekih na konsultacije na fakultet, dobro je što je većina bila vrlo susretljiva i spremna da pomogne", kaže Mersiha.

Učila je u hodu, ali se sve isplatilo

"SD Voće i tradicija" je porodično gazdinstvo, koje osim što uzgaja vlastito voće i povrće, otkupljuje i od malih proizvođača, te tako jača lokalnu zajednicu.  Kupovinom svake tegle pekmeza ili džema od Mersihe, kupci doprinose razvoju i lakšem životu ljudi na selu.

 "Na porodicu se oslanjam uvijek. Tako funkcionišemo, od same ideje do prodaje, gdje mi najviše i trebaju jer teško je voditi računa i o biljkama, proizvodnji i prodaji, to jedan čovjek teško može stići. Najveći problem i dalje predstavlja prodaja, odnosno naplata. Neki otkupljivači nas male obrtnike vide kao priliku da dobiju robu koju ne moraju da plate, ali na sreću ima i drugačijih primjera kao što je na primjer koncept "Špajz" u Sarajevu", objašnjava ona.

Cilj je povećati kvalitet, ali ne i plantaže

Sam proizvodni proces započeo je od šipurka, a kasnije se proširio i na ostale proizvode poput sokova i ajvara. Svi proizvodi su potpuno prirodni, bez konzervansa i sa značajno nižim udjelom šećera u odnosu na industrijske. Majstori su za pravljenje džema od šljiva, zatim šljive sa vanilijom, jabuke i pekmeza od šipurka.

"Prvobitnoj ponudi dodali smo i pekmez od šljiva, kao i onaj od jabuka, zatim ajvar. Takođe eksperimentišemo sa sokovima i drugim slasticama. Osnovna razlika za potrošača je što u našim proizvodima nema nikakvih hemijskih dodataka i što je udio šećera minimalan ili ga nema", navodi Mersiha i dodaje da i konzerviranje rade prirodnim putem, što im otežava transport i čuvanje, ali svakako neće odustati jer to su, pored okusa, važne stvari po kojima se razlikuju od industrijskih proizvoda.

I konzerviranje svojih proizvoda rade prirodnim putem

"Za nas je razlika u tome što većinu postupaka provodimo ručno, tradicionalnim metodama, ali pokušavamo određenim inovacijama olakšati sebi a da postupak ostane u principu isti. Naši su proizvodi analizirani i u ovlaštenoj laboratoriji, imamo određen sastav, kalorije i zdravstvenu ispravnost za postupak proizvodnje", ističe naša sagovornica.

Iako se njihovi kapaciteti stalno povećavaju, glavni cilj im je zadržati kvalitet, što znači da će osnovna komponenta i dalje biti voće, a ne šećer. Trenutno rade sa teglama od 370 mililitara i proizvedu oko 10.000 godišnje. U planu imaju proširenje proizvodnje, ali ne i plantaže jer su svjesni da postoje lokalni proizvođači koji uzgajaju isto tako kvalitetetno i organsko voće i povrće, od kojih ga mogu otkupiti.

Proizvodnja sirovina onoga što ne mogu otkupiti

"Zasade ne planiramo proširivati, ali proizvodnju da, ako Bod da. Razmišljam o nekoliko varijanti, ali najbliža sam tome da počnem proizvoditi sirovinu za onu što ne mogu po dobroj cijeni otkupiti. Recimo, mislim da nema potrebe ulagati u velike voćnjake šljive i jabuke jer njih lahko nađemo i otkupimo od komšija, što je dobro i nama i njima, ali paprika nam je problem, nema je dovoljno i skupa je, vjerovatno ćemo ulagati u tom pravcu".

Domaći proizvodi skuplji su od industrijskih, što je normalno s obzirom na sastav i način proizvodnje. Prema njenim riječima, uprkos tome oni pokušavaju da budu pristupačni što većem broju ljudi. Trenutno njihove proizvode potrošači mogu naći u Špajzu u Sarajevu.

"Najviše prodamo preporukom naših starih kupaca onim novim, budućim", završava svoju inspirativnu priču ova vrijedna žena.


Fotoprilog


Tagovi

Domaći proizvodi Domaći pekmez Mersiha Skejić Divlja ruža Plantažni uzgoj Uzgoj šipurka Porodično gazdinstvo Mali obrtnici


Autorica

Naila Čaušević

Više [+]

Majka dvoje djece. Po struci PR menadžer, po zanimanju poljoprivrednica.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Mortadela vuče korijenje iz Bologne i prva je zaštićena salama uopće. Proizvodi se od svinjskog mesa (plećke i vrata), a ima tradiciju dugu čak 360 godina. Meso se melje se na 0,9 milimetara, i dijelom reže (masnoće), a potom i kuha na 75 d... Više [+]