FAO: Cijene hrane skočile na najviši nivo u proteklih godinu i po dana

Globalne cijene hrane su u oktobru narasle na najviši nivo u proteklih godinu i po dana, potaknute naglim porastom cijena biljnih ulja, izvijestila je u petak Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). 

FAO-ov indeks cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena, iznosio je u oktobru u prosjeku 127,4 boda, što je povećanje od 2% u odnosu na septembar i 5,5% više u poređenju s prošlom godinom. 

Ipak, indeks je ostao 20,5% ispod rekorda iz marta 2022. godine.

Najviše rasle cijene biljnih ulja

Indeks cijena biljnih ulja dosegnuo je dvogodišnji maksimum, zahvaljujući rastu cijena palminog, sojinog, suncokretovog i ulja uljane repice. Zabilježeni rast od 7,3% u oktobru uglavnom je, navode, posljedica zabrinutosti oko proizvodnje.

Osjetno je poskupio i šećer, s rastom od 2,6%, uslijed problema s proizvodnjom u Brazilu nakon dugotrajne suše. Porast cijena sirove nafte dodatno je utjecao na poskupljenje, jer je više šećerne trske preusmjereno na proizvodnju etanola. Također, slabljenje brazilskog reala prema američkom dolaru djelimično je ograničilo povećanje.

Cijena mlijeka i mliječnih proizvoda u oktobru porasla je za 1,9%, što je u prosjeku 21,4% više nego u istom razdoblju prošle godine. Rast su potaknule više cijene sira i maslaca, dok su cijene mlijeka u prahu pale.

Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim berzama pratite na Baze podataka > Tržište

Najmanje su poskupjele žitarice, za samo 0,9%, zbog viših izvoznih cijena pšenice i kukuruza. Na pšenicu su utjecali nepovoljni vremenski uvjeti, ponovno uvođenje donje granice cijena u Rusiji i rast napetosti na Crnom moru. Više cijene kukuruza bile su potaknute snažnom domaćom potražnjom i transportnim problemima u Brazilu. Iznenađujuće, riža je pojeftinila za 5,6% zbog očekivane veće konkurencije nakon ukidanja indijskih izvoznih ograničenja.

Suprotno općem trendu, cijene mesa zabilježile su blagi pad od 0,3% u odnosu na septembar, uglavnom zbog nižih cijena svinjetine u zapadnoj Evropi i blagog smanjenja vrijednosti peradi. Cijene ovčjeg mesa ostale su stabilne, dok su one za goveđe proizvode umjereno porasle pod utjecajem veće međunarodne potražnje.

Tržište žitaricama raste

FAO je u najnovijem izvještaju o ponudi i potražnji žitarica povisio procjenu globalne proizvodnje za ovu godinu na 2.848 miliona tona, što predstavlja rast od 0,4 % u odnosu na prethodnu godinu i drugi najveći prinos ikada zabilježen.

Također, zahvaljujući širenju obradivih površina i povoljnim vremenskim uvjetima u Aziji, očekuje se rast svjetske proizvodnje pšenice, što će nadoknaditi pad proizvodnje u Evropi. Nasuprot tome, predviđa se smanjenje proizvodnje krupnih žitarica, prvenstveno zbog slabijeg uroda kukuruza uzrokovanog nepovoljnim vremenskim uvjetima.

U sezoni 2024./2025. globalna potrošnja žitarica trebala bi porasti za 0,5%, na 2.857 mil. t, dok bi zalihe na kraju sezone mogle porasti za 0,6%, na 889 mil. t. Očekuje se da će povećanje zaliha biti rezultat rekordne proizvodnje riže, koja bi mogla doseći 538,9 mil. t.

Međutim, međunarodna trgovina žitaricama mogla bi se smanjiti za 3,9% u odnosu na sezonu 2023./2024. na 485 mil. t.