Dobre vijesti iz EU: Omogućeno lakše financiranje doniranja hrane iz EU Fonda za pomoć najpotrebitijima

Broj pothranjenih ljudi u svijetu porastao je u 2017. godini na 821 milion. S druge strane, problemi s prehranom očituju se u povećanju broja djece koja pate od prekomjerne težine i pretilosti zabilježenom u većini regija. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije prošle je godine 38 miliona djece mlađe od pet godina imalo prekomjernu težinu. Zabrinjavajući su to podaci na koje upozorava Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) povodom Svjetskoga dana hrane koji se od 1979. godine obilježava 16. oktobra kao obljetnica osnutka te organizacije.

Povodom tog dana, dobre vijesti stižu iz Bruxellesa. Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan, izvjestiteljica Evropskog parlamenta za povećanje doniranja i smanjenje bacanja hrane, izvijestila je o promjenama u Fondu evropske pomoći za najpotrebitije (FEAD) koje će olakšati korištenje tog fonda za financiranje doniranja hrane.

"FEAD fond dopušta sufinanciranje aktivnosti vezanih uz doniranje hrane, no države članice su te mogućnosti nedovoljno iskorištavale, ponajviše radi kompliciranih procedura i ograničenja. Evropski parlament je kroz moj izvještaj tražio da se pojednostave mogućnosti financiranja doniranja hrane i to je sada i napravljeno", kazala je Borzan.

Humanitarne organizacije logistički neopremljene - i to će se mijenjati

Samo za primjer, u Hrvatskoj se godišnje baci preko 400 hiljada tona hrane, dok se prema podacima Porezne uprave u 2017. doniralo hrane u protuvrijednosti svega 10,7 miliona kuna (oko 43 miliona KM). Ni nakon ukidanja plaćanja PDV-a na donacije 2015. doniranje se nije značajno povećalo, a jedan od glavnih razloga je logistička neopremljenost humanitarnih organizacija. Nedostaje kamiona, skladišta, hladnjača i ljudi. Upravo kroz FEAD se taj segment organizacije sustava doniranja može sufinancirati, priopćeno je iz ureda europarlamentarke Borzan.

Evropska komisija je obavijestila Borzan kako je "postignut politički dogovor o izmjenama Financijske uredbe što uključuje izmjenu Uredbe o Fondu evropske pomoći za najpotrebitije (FEAD), kojom se državama članicama omogućuje uporaba pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova pri financiranju doniranja hrane".

Nadalje, Komisija izvještava kako će države članice moći pojednostaviti ugovaranje i plaćanje partnerskim organizacijama koje prikupljaju i distribuiraju doniranu hranu.

"Hrvatska je Fond evropske pomoći za najpotrebitije do sada slabo koristila i nadam se da će ovo potaknuti institucije i humanitarne organizacije da taj novac više povlače. Sramota je da sredstva iz FEAD-a ne povlačimo dok su police socijalnih samoposluga poluprazne, a pučke kuhinje pune", zaključila je Borzan.

20-30 miliona ljudi na rubu smrti od gladi

U raspravi je sudjelovala i zastupnica u Evropskom parlamentu Marijana Petir, ujedno i članica toga Odbora. Petir je tom prilikom kazala kako "pitanje rješavanja gladi nije pitanje hrane, već isključivo pitanje politike. Evropska unija najveći je donor zemljama u razvoju", istaknula je Petir, no dodala je da novac često ne završava u pravim rukama, niti se koristi u prave svrhe. 

Evropska unija najveći je donor zemljama u razvoju.

"FAO bi trebao, koliko mi je poznato, podići svoj proračun sa 17 miliona dolara na 25 miliona dolara dnevno da bi obuhvatio oko 100 miliona ljudi koji su najviše ugroženi. Pitanje je kako to postići, kako na pravi način usmjeriti onaj novac koji danas doniramo, a očigledno ne završava na pravom mjestu", naglasila je Petir te dodala kako će kriza gladi eskalirati ako se ne investira više u otklanjanje samih uzroka. 

Eurozastupnica Petir smatra ukoliko se želi dostići pozicija "Zero hunger" do 2030. godine, potrebna je snažnija potpora prema ruralnom i održivom razvoju i poljoprivredi, ali i rješavanju konflikata i svih ostalih oblika nasilja koji se događaju diljem svijeta.  

"Sama činjenica da je 20-30 miliona ljudi na rubu smrti jer su gladni, 800 miliona ljudi je gladno i pothranjeno dok njih gotovo 100 miliona liježe i ne zna što će drugi dan jesti, informacije su koje nas trebaju zabrinuti jer ti ljudi nisu brojke već živa bića koja imaju dostojanstvo. Trebamo se aktivno uključiti koliko je to god moguće. Naša politika treba biti jasna i ciljano usmjerena, a ne kako se dosad vodila", rekla je Petir.