Dinju možete konzumirati svježu ili pak birati njene košpice ili čaj. No, i pored bogatih nutritivnih i ljekovitih osobina, nekima se ne preporučuje.
Ljeto je na izmaku, a lubenice i dinje su još na našoj trpezi kao glavno osvježavajuće voće. Iako se kao i lubenica, dinja smatra voćem, obje ove namirnice spadaju zapravo u povrće i to u porodicu tikvenjača Cucurbitaceae.
Neki nutricionisti smatraju da je dinja zdravija od lubenice i da ima veće nutritivne vrijednosti od nje. Narandžasta boja ukazuje na obilje karotena koji je značajan antioksidans. Iako ima jedinstven ukus i mnogi u njemu uživaju, ima i onih kojima on ne odgovara.
Pretpostavlja se da potiče iz Azije gdje je bila poznata još 1.000 godina p.n.e., a na naše prostore donijeli su je moreplovci iz Afrike. Najviše se konzumira sočno meso, a u pojedinim zemljama Južne Amerike i Azije koriste se košpice kao grickalice i smatraju se najcjenjenijim.
Dinja, Cucumis melo, je veoma bogata vitaminima i mineralima koji su od velikog značaja za naš organizam. Sadrži minerale kao što su: magnezijum, kalijum, kalcijum, cink, mangan, bakar, željezo, jod, natrijum, fosfor i flor.
150 g dinje sadrži: 53 kalorije, 0,3 g masti, 13 g ugljenih hidrata, 1,4 vlakna, 30% potrebne dnevne količine vitamina A, 78% dnevne količine vitamina C, a kod nekih sorti zadovoljavaju se i 100 posto dnevne doze vitamina A i vitamina C.
S obzirom na to da njen sastav čini najviše voda, idealno je voće za hidrataciju tijela. Sjemenke su jestive i sadrže proteinska vlakna, omega 3 masne kiseline u obliku alfa- linolenske kiseline.
Dinja sadrži beta karoten iz kojeg se oslobađa vitamin A i vitamin C, lutein i zeaksantin koji su veoma važni nutrienti za zdravlje očiju. Smanjuje rizik od astme, upravo zahvaljujući beta karotenu i vitaminu C.
Vlakna, kalijum, vitamin C i kolin utiču na zdravlje srca. Naime, kalijum pomaže organizmu u oslobađanju viška natrijuma i tako snižava povišen krvni pritisak. Povezan je i sa smanjenjem od gubitka mišićne mase, osim toga ovaj mineral čuva gustoću kostiju, te sprečava nastanak bubrežnog kamenca.
Kako je dinja bogat izvor antioksidansa koji igraju zaštitnu ulogu u očuvanju zdravih ćelija tijela od oštećenja i upala koje mogu dovesti do raka. Mnoge studije su dokazale i došle do zaključka da dinje mogu biti korisne u prevenciji raka dojke, crijeva, prostate, pluća, raka gušterače i endometrija.
Njihovo djelovanje se kretalo od smanjivanja širenja raka i samouništenja ćelija do potpunog zaustavljanja ciklusa kod ćelija raka.
Spada u lakoprobavljivu hranu i preporučuje se jesti na prazan stomak, te prije nekog drugog obroka. Sadrži enzime pa se preporučuje osobama sa osjetljivim želucom. Obiluje vlaknima i ima veliki postotak vode pa je prevencija zatvoru i pomaže u regulisanju probave, zdravlju probavnog trakta i izbacivanju toksina iz crijeva.
Djeluje priotivupalno, kolin je važan nutrijent u dinji koji pomaže boljem snu, učenju i memoriji. Bitan je jer utiče na smanjivanje hroničnih upala. Istraživanja su pokazala da osobe koje su konzumirale 350 g voća na dan imale su znatno niži rizik od razvijanja pojave inzulinske rezistencije uz konzumiranje pored dinje i jabuke, grožđa, lubenice i banana.
Šta znači riječ "bostan" i zašto je cijenjen parfem od dinje i lubenice?
Redovno konzumiranje dinje odlično djeluje na ljepotu i zdravlje kože i kose zbog uticaja vitamina A koji je značajan za rast kose. Vitamin A je bitan za lijep i čist ten i pomaže u zaštiti UV zračenja koji pomaže starenje. Osim njega, značajan je i vitamin C, prvenstveno za izgradnju i održavanje kolagena koji koži i kosi daje strukturu. Zato je dinja odlična protiv bora i preranog starenja. Može se koristiti i direktno kao maska na koži i kao regenerator na kosi.
Čaj od cvijeta dinje se koristiti za iskašljavanje, a čaj od sjemenki dobar je za bubrege i mokraćne kanale.
I pored svojih bogatih nutritivnih i ljekovitih osobina postoje osobe kojima se ipak konzumiranje dinje ne preporučuje. Oni, kojima su prepisani beta blokatori treba umjereno da konzumiraju dinju zbog visokog sadržaja kalija.
Beta blokatori mogu da povećaju porast nivoa kalijuma u krvi. Osobe kojima bubrezi ne funkcionišu normalno pretjerano konzumiranje kalijuma, kojim dinja obiluje može biti štetno.
Kada birate dinju treba birati čvrstu, tešku i simetričnu bez mekih tačkica ili oštećenja. A prije sječenja potrebno je dobro oprati kako bi se izbjegla zaraza nečistoćama.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica