Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Povrćarstvo
  • 02.06.2017. 08:00

Zaštitite plastenik od temperaturnog pregrijavanja

Tokom ljeta zbog visokih temperatura dolazi do pregrijavanja plastenika što negativno djeluje na biljke.

Foto: Pixabay/JamesDeMers
  • 8.215
  • 273
  • 0

Dolazi nam ljeto, a sa njim i visoke temperature. Sa povećanjem temperature vazduha dolazi do pregrijavanja plastenika i biljke će biti izložene stresu od pregrijavanja. Za sve biljke koje se gaje u zatvorenom prostoru je važno da se održi temperaturna ravnoteža.

Previsoka temperatura djeluje negativno na biljke: dolazi do poremećaja metabolizma biljke, usporava se fotosinteza, manje je zametanje cvjetova, slabije oprašivanje, zeleni plodovi otpadaju, dolazi do slabijeg rasta i deformacije plodova. Sve se to odražava na rodnost biljke.

Pratiti i smanjivati temperaturu

Kako bi sačuvali biljke od djelovanja pregrijavanja potrebno je stalno pratiti temperaturu u plastenicima i vršiti aktivnosti koje će ju smanjiti.

Tokom dana optimalna temperatura unutar plastenika se kreće između 18 i 25ºC za većinu plasteničkih kultura. Vrijednost optimalne temperature zavisi od vrste, ali i od razvojne faze kroz koju biljka prolazi. Temperatura tokom noći treba da je nešto niža, ali ne smije biti ispod 10ºC. Najniža temperatura tokom noći ne treba da se spušta ispod 15ºC. Ova vrijednost je za većinu povrtnih kultura donja granica pri kojoj biljke ne doživljavaju stres od niskih temperatura.

Izuzetno visoke temperature dovode do stresa, a temperatura iznad 35ºC djeluje izrazito negativno na biljke i može dovesti do uvenuća biljaka.

Postoje brojne metode zaštite plastenika od pregrijavanja:

  • prirodna ventilacija,
  • umjetna ventilacija,
  • zasjenjivanje mrežama,
  • zasjenjivanje premazivanjem,
  • zasjenjivanje priručnim materijalima i drugi načini zaštite od pregrijavanja.

Prirodna i umjetna ventilacija

Ventilacija plastenika može biti prirodna i umjetna. Bez obzira o kakvoj ventilaciji se radi, cilj je da se snizi temperatura unutar plastenika, da se regulišu vlažnost vazduha i sadržaj CO2.

Prirodna ventilacija je pasivan način ventilacije koji se odvija kroz postojeće otvore na plasteniku (vrata, bočne i čeone otvore). Uspješnost prirodne ventilacije zavisi od razlike u temperaturi spoljašnosti i unutrašnjeg prostora, položaja i veličine otvora na plasteniku, smjer vjetra. Hladan vazduh je teži i on pada na dolje potiskujući topliji vazduh na gore. Dobrim pozicioniranjem i veličinom otvora utičemo na brzinu izmjene vazduha u plasteniku, a sprečavamo pojavu "mrtvih" uglova u kojma se vazduh ne izmjenjuje ili se slabo izmjenjuje.

Prednosti ovakve ventilacije su da već kod postavljanja plastenika možemo uticati na broj i veličinu otvora, jednostavna i laka primjena. Ovakav vid ventilacije ne zahtijeva nikakve dodatne troškove, ali je potrebno redovno nadgledanje temperature i praćenje stanja kako bi se učno otvarali ili zatvarali otvori na plasteniku.

Nedostatak je i što kroz otvore u plastenik dospjevaju štetočine i prouzrokovači oboljenja.

Umjetna, vještačka ili prinudna ventilacija je ventilacija kod koje se koriste posebni uređaji koji vrše razmjenu vazduha ili hlađenje unutrašnjosti plastenika. Najčešće se u tu svrhu koriste razni ventilatori čijom se upotrebom povećava efikasnost ventilacije. Ventilatori mogu da budu različite snage, da se ručno uključuju i isključuju, ventilatori sa termoregulatorom ili može da se postavi potpuno automatizovan sistem.

Prednost ovakvog načina ventilacije je da je efikasniji, da kod boljih verzija nije potrebno prisustvo proizvođača, neki sistemi su jeftini i pristupačni, laki za postavljanje, dok drugi zahtijevaju mnogo više ulaganja i obučene radnike. Za rad ovakvih sistema ventilacije potrebna je električna energija, dodatna oprema, redovno servisiranje.

Zasjenjivanje mrežama

Zasjenjivanje mrežama je najčešći način zasjenjivanja. Proizvođači mreže rado koriste zbog jednostavnosti primjene, dobrog efekta zasjenjivanja, prolaska vazduha kroz mrežu, dodatne zaštite od vjetra i grada. Prednost mreža je što se dobija ujednačeno zasjenjivanje na zaštićenoj površini, ne samo da pravi sjenu već i raspršuje svjetlost i toplotne zrake. Postavljene mreže su mobilne, odnosno mogu se prebacivati sa jednog plastenika na drugi.

Mreže za zasjenjivanje podsjećaju na vreće koje se koriste za pakovanje poljoprivrednih proizvoda (vreće za pakovanje krompira). Gustoća tkanja zaštitnih mreža može biti različita i od toga zavisi procenat zasjenjivanja koji se kreće od 10 do 90%.

Ove mreže se izrađuju od različitih materijala, mogu biti i različito obojene. U proizvodnji rasada povrća, začinskog, ljekovitog i ukrasnog bilja najčešće se koriste zelene mreže. U proizvodnji se koriste bijela ili crna. Najčešće se koriste bijele mreže koje upijaju UV zračenje i odbijaju svjetlosne zrake. Neke mreže mogu biti postavljene i za zasjenu usjeva na otvorenom (paprike, maline), a tada je poželjno mreže postaviti pod malim nagibom radi oticanja padavina.

Zasjenjivanje premazivanjem

U cilju zasjenjivanja proizvođači vrše premazivanje folije plastenika. Najčešće se premazivanje vrši krečom koji je razrijeđen i u koji se mogu dodati razne materije koje obezbjeđuju bolje prijanjanje kreča za foliju i smanjuju ispiranje kreča zbog kiše. Najčešće se dodaju cement, mlijeko, ulje. Zasjenjivanje premazivanjem glinovitom zemljom koja je razrijeđena ili specijalnim materijama koje se mogu nabaviti na tržištu.

Za premaz od gline uzme se 2 do 3kg gline i rastvori u 10l vode. Nakon rastvaranja rastvor se dobro procijedi i vrši se premazivanje ili prskanje prskalicama.

Prednost premaza je u jednostavnosti primjene, ali postoji opasnost od oštećenja folije, zagađenja plastenika zbog dodavanja raznih boja i materija, nestručne upotrebe,.

Zasjenjivanje priručnim materijalima

U nastojanju da se plastenici zaštite od vjetra ili pregrijavanja plastenici se mogu postaviti blizu drveća ili žbunja, ali to zavisi od vrsta koje se uzgajaju.

Plastenik može da se prekrije granama sa lišćem, prekrivačima od trske, agrotekstilom, platnom i sličnim materijalima.

Foto: Pixabay/JamesDeMers


Tagovi

Plastenik Pregrijavanje plastenika Viskoke teperature Biljke Zasjenjivanje


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Rusija bilježi rekord u proizvodnji suncokretovog ulja - što je s izvozom?

Proizvodnja suncokretovog ulja u Rusiji mogla bi u sezoni 2023./24. porasti na rekordno visoku razinu u odnosu na posljednje godine. Očekuje se 7,55 milijuna tona, što će...

Više [+]