AgroKlub.ba

\

Povrćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.ba!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.ba » Povrćarstvo » Za radničku trpezu povrće iz vlastitog plastenika

Za radničku trpezu povrće iz vlastitog plastenika

Sami uzgajaju povrće

Za radničku trpezu povrće iz vlastitog plastenika

Datum: 29.11.2016. 18:00

Kategorija:

Povrćarstvo

Osim što će dobiti zdravu i kvalitetnu hranu, ovim plastenicima tvrtka Bema dodatno će uštediti novac jer će moći proizvesti većinu povrća koje svakodnevno konzumiraju.

Zdrava ishrana postala je jedan od najvažnijih problema savremenog čovjeka, koji postaje svjestan da su zdravlje, kreativnost, efikasnost i raspoloženje direktno uslovljeni hranom koju svakodnevno konzumiraju. Taj problem prepoznao je i menadžment poznate banjalučke Tvornice obuće "Bema", koji se odlučio na neobičan korak kako bi svojim radnicima obezbijedili zdrave i kvalitetne namirnice.

Pokretanje proizvodnje

Oni su tako slobodan prostor u krugu Fabrike obuće "Bema", koja je smještena na rubu naselja Obilićevo ispod šumovitog proplanka na putu ka poznatom banjalučkom izletištu Banj Brdo, odlučilli prekriti plastenicima u kojima će proizvoditi hranu za svoje radnike.

Marinko Umičević, direktor ove kompanije, pojašnjava da su jedan plastenik već napravili, a u toku su pripreme za još tri. On napominuje da je u "Bemi" trenutno zaposleno 1.200 radnika, za koje se svakodnevno priprema po jedan obrok, čime se troši ogromna količina hrane.

"Hranu nabavljamo u megamarketima, jer ne možemo da je otkupljujemo od naših ljudi sa sela s obzirom da oni nemaju registrovana gazdinstva i ne mogu da nam izdaju račune. Iz tog razloga smo prepušteni megamarketima u kojima se prodaje sve i svašta. Pa tako nije ništa neobično da ugledamo grah iz Kanade, luk iz Kine, krompir iz Egipta, mrkvu iz Španije, Maroka i tako dalje. Odlučili smo da bar malo ublažimo "trovanje" naših radnika tako što ćemo proizvoditi vlastitu hranu, odnosno bar dio one koja nam je potrebna", ističe Umičević.

Kaže da je na ideju za plastenike došao čitajući i slušajući priče kako su pojedinci pokrenuli plasteničku proizvodnju u Banjaluci. Ideju je ubrzo pretočio u djelo te je prije četiri mjeseca u krugu "Beme" nikao prvi plastenik od 110 kvadrata u koji su posijali paradajz i paprike.

Umičević ističe da je i sam ostao iznenađen kada je vidio prve plodove njihovog rada. Kaže da su samo do kraja jula uspjeli da uberu čak tonu vlastitih paprika, čiji se kvalitet i ukus ne mogu porediti sa onima koje su kupovali po megamarketima i drugim mjestima.

Ušteda novca

Umičević ističe da će, osim zdrave i kvalitetne hrane, ovim plastenicima dodatno uštediti novac jer će moći proizvesti većinu povrća koje svakodnevno konzumiraju. Za rad u plasteniku angažovali su svoje radnike, koji su zimi zaduženi za održavanje grijanja u fabrici.

"Ti ljudi ljeti svakako nemaju posla, jer se tada ne loži, pa nemaju šta da rade po pet do šest mjeseci. Shvatili smo da bi nam oni bili izvrsni za plastenik jer imaju dovoljno vremena da se posvete tome. Vjerujemo da ćemo sa četiri plastenika zadovoljiti kompletne potrebe restorana po pitanju graška, paradajza, mahuna, mrkve, peršuna, paprike, celera i tih osnovnih sastojaka", pojašnjava Umičević. Ističe da u plastenike nemaju namjeru da sade krompir i kupus, jer nemaju prostora za to. Umičević pojašnjava da "Bema" godišnje troši 40 do 50 tona krompira, te 30 tona kupusa od čega 15 tona ukisele za zimnicu.

"Mi smo veliki potrošači hrane. Osim povrća, svaki dan trošimo 120 kilograma mesa bez kosti. Faktički po jedno june, a na godišnjem nivou pojedemo jedno stado od 300 junica i farmu pilića. Kada je junetina za ručak, ide po 100 grama po radniku, piletine 250 grama po radniku, a ribe 300 grama po radniku. Iz toga se vidi koliko nam hrane treba na godišnjem nivou. Ovim plastenicima ne samo da ćemo postići uštedu, već ćemo postati i društveno odgovorni prema svojim radnicima jer ćemo imati zdravu hranu", smatra Umičević. On ističe da bi svim građanima, koji su u mogućnosti, preporučio da naprave plastenik i tako riješe bar dio svojih potreba za hranom.

Povratak zadruga

Umičević ističe da je veliki pobornik i zagovornik povratka zemljoradničkih zadruga, koje su ranije postojale i savršeno funkcionisale.

"Te zemljoradničke zadruge su otkupljivale višak proizvoda od naših seljaka, koji su na taj način mogli da prodaju svoje proizvode i nešto zarade. Danas toga više nema i ti ljudi su prepušteni sami sebi. Banjaluka bi mogla dobiti berzu zdrave hrane, otkupom hrane od naših seljaka, i time bi trebalo ozbiljno da se pozabavimo", smatra Umičević.

Magazin "Agro Planeta"

Broj pregleda članka: 861; Uspješnost članka: 168.05

Tagovi: Plastenik, Tvrtka Bema, Uzgoj vlastite hrane

Ključne riječi članka: za, radnicku, trpezu, povrce, iz, vlastitog, plastenika, umičević, hrane, ističe, nemaju, plastenik, hranu, zdrave, svakodnevno, radniku, ljudi, grama, naših, jedan, plastenicima, megamarketima, svoje, umičević ističe


Snježana Karić

Svi tekstovi autora

Autorica Snježana Karić

Snježana je diplomirani novinar - komunikolog sa dugogodišnjim radnim iskustvom u medijima u BiH. Aktivni je član Udruženja BH novinara i urednica stručnih priloga u magazinu "Agro Planeta".