Za dobar urod, rotkvicu sadite s mrkvom

Rotkvica mi je jedna od omiljenih povrtnica, kako u salati, tako i u bašti. S ranim proljećem počinjem da je sijem i onda svakih par sedmica sve do jeseni, s malom pauzom u najtoplijem dijelu ljeta, jer rotkvica ipak voli malo ugodnije temperature. U toku ljeta, odnosno sušnijeg i jako toplog perioda, korijen rotkvice postaje drvenast i dosta ljut.

Voli umjerene temperature i dosta vlage

Ukoliko vremenski uslovi to dozvoljavaju, rotkvicu možete početi sijati već u februaru, a prve plodove ćete u tom slučaju konzumirati u aprilu. Rotkvica podnosi i temperature ispod nule (do -4°C), pa nemate brigu oko mrazeva i niske temperature pred kraj zime ili početkom proljeća. Da bi rasla, minimalna potrebna temperatura joj je oko 5°C. Rotkvica jako brzo sazrijeva, od sijanja do berbe potrebne su oko 4 sedmice u najidealnijim vremenskim uslovima, a to je temperatura od 17°C.

Pored toga što su to kulture koje se dobro slažu zajedno, a i rotkvica i mrkva vole blago kisela zemljišta, sijanje ovih kultura je jedan mali vrtlarski trik.

Pored toga što voli umjerenije toplo vrijeme, voli i dosta vlage. Međutim, kad je korijen već zreo ili neposredno pred branje, ukoliko je previše vlažno,odnosno ukoliko naiđe intenzivan kišni period nakon sušnijeg perioda, može doći do pucanja korijena.

Rotkvica (lat. Raphanus sativus) voli rastresito humusno i propusno zemljište, a kako joj je korijen plitak, nema potrebe za nekom dubljom obradom zemljišta i sije se na dubini od 1-2 cm, tako da je dovoljno da redove za sijanje napravite rukom. Kako pratim plodored i zemlja mi je pokrivena malčom, a zemljište u bašti mi je većim dijelom humusno, rotkvicu ne prihranjujem. Nekad stavim malo komposta u toku sijanja, ali često ne stavljam ništa i plodovi budu izvrsni. U naslovu je fotografija rotkvice iz moje bašte, novembar 2015. godine.

Zajednica s mrkvom

S obzirom da joj je sjeme sitnije, vrlo često je potrebno rasađivanje kako bi se korijen uspio pravilno razviti. Rasađujete je na razmaku od oko 5 centimetara.

Ja je najviše sijem zajedno s mrkvom, u istom redu tako što im pomiješam sjeme. Pored toga što su to kulture koje se dobro slažu zajedno, a i rotkvica i mrkva vole blago kisela zemljišta, sijanje ovih kultura je jedan mali vrtlarski trik. Naime, mrkvu je uvijek potrebno ručno prorjeđivati, a rotkvica je odlična da vam taj proces olakša. U vrijeme kad je rotkvica dostigla svoju zrelost i spremna je za branje, i mrkva je već formirala dosta vidljiv nadzemni dio i branjem rotkvice ostavlja se prostor između plodova mrkve.

Izuzetno hranjiva i ljekovita

Rotkvica je izuzetno cijenjena zbog svojih hranjivih i ljekovitih svojstava. Njen crveni korijen po kojem je i dobila ime, obiluje mineralima i vitaminima. Rotkvica spada u familiju kupusnjača i kao i sve ostale kupusnjače, sadrži dosta vitamina C. Pored toga, bogata je folnom kiselinom, vitaminom B1, B2 i provitaminom A, te kalijem i manganom.

Iako se najviše konzumira korijen, jestivi su i listovi rotkvice koje možete pripremati kao varivo.

Ima antibakterijska i antigljivična dejstva, prirodni je diuretik i utiče na regulisanje probave, kao i na normalizaciju proizvodnje bilirubina, te je izvrsna kao pomoć pri liječenju žutice.

Rotkvica ima slatkast, pomalo ljutkastiji okus i konzumira se svježa. Iako se najviše konzumira korijen, jestivi su i listovi rotkvice koje možete pripremati kao varivo. Izvrsne hranjive i ljekovite vrijednosti, te nezahtjevan uzgoj i brz period sazrijevanja su i više nego dovoljni razlozi da ovo slasno crveno korijenje uvrstite u svoj plan sjetve.