Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzganjanje povrća
  • 06.04.2022. 07:30

Višegodišnje povrtne vrste - jeftiniji i jednostavniji uzgoj

Ne moramo ga sijati ili saditi za svaku sezonu, a obezbjeđuje hranu skoro cijele godine.

Foto: Depositphotos/sir2701
  • 278
  • 41
  • 0

Višegodišnje povrće je veoma malo zastupljeno u baštama, a ima čitav niz prednosti. Ne moramo ga sijati ili saditi svake godine, neke vrste se pojavljuju rano u proljeće prije svih ostalih povrtnica, pouzdan su izvor hrane, njihovo uzgajanje je jeftinije i jednostavnije. Pošto se radi o višegodišnjim kulturama one osim što nas dug period snabdijevaju hranom mogu lijepo da se uklope u dizajn vrta, formiraju živice, žive ograde, sprečavaju eroziju zemljišta. Neke mogu obavljati azotofiksaciju i tako obogaćuju zemljište.

Kod nas se među baštenskim biljkama mogu pronaći rabarbara, artičoka i šparoga, dok su ostale biljne vrste manje zastupljene.

Korisne višegodišnje vrste za uzgajanje u baštama

Kiselice

Kiselice (naslovna fotografija, op.ur.) su višegodišnje biljke koje imaju specifičan kiseo okus koji podsjeća na limun. Najčešće se uzgajaju obična (Rumex acetosa) i francuska kiselica (Rumex scutatus). Jestivi su mladi listovi iz rozete. Sadrži manju količinu oksalne kiseline. Veoma često se koriste u gastronomiji za pripremu salata, variva, supa, umaka, a našle su svoju primjenu u narodnoj medicini. Sadrži mnogo vitamina C. Najukusnija je u rano proljeće, a listovi sa starenjem postaju gorki. Poslije berbe brzo venu.

Proljeće donosi divlje, a jestive biljke

Hren

Hren (Armoriaca rusticana) je višegodišnja povrtna i začinska vrsta od koje koristimo mlade listove i korijen. Koristi se za pripremu raznih sosova, jela, i u narodnoj medicini. Od mladih listova pripremaju se sarmice. Izvor je vitamina C i prirodnih antibiotika. Korijen svoj jak karakterističan miris razvija tek kada se nariba. Svježe nariban se može čuvati u frižideru sedmicu dana. Kada ga jednom posadite, može da se proširi i zauzme cijeli prostor.

Kopriva

Kopriva (Urtica dioica) je među prvim biljkama koje možemo brati i koristiti za pripremu jela. Koristi se u gastronomiji, narodnoj medicini, ali je nezamjenjiva u bašti. Od nje pripremamo sredstva za zaštitu bilja, đubriva, biostimulatore i možemo je koristiti kao malč. Na istom mjestu može opstati deset godina.

Na kraju bašče uzgajajte koprive (Foto: Depositphotos/alicjane)

Čičoka

Izgledom nadzemnog dijela čičoka (Heliathus tuberosus) podsjeća na suncokret. Konzumira se korijen, gomolj, koji možemo vaditi tokom jeseni ili ostaviti do proljeća. Za dijabetičare se koristi umjesto krompira. Bogata je vitaminima i mineralima. Na istom mjestu može opstati nekoliko godina. Formira lijepu živu ogradu.

Smeđa stela

Stela, smeđa stela, papratić ili oštar papratić (Matteuccia struthiopteris) dobro uspijeva na sjenovitim mjestima. Osim izuzetne dekorativnosti njeni mladi izdanci su jestivi i koriste se za pripremu raznih jela. Koriste se dok su još uvijek uvijeni.

Maslačak

Najčešće se maslačak (Taraxacum officinale) bere u prirodi, ali se može uzgajati u vlastitom dvorištu, bašti ili voćnjaku koji se ne tretira hemijskim pesticidima. Od mladog lista se pripremaju salate, a od korijena kafa. Cvijet ima različite namjene, a najčešće se koristi za pripremu meda od maslačka i ulja.

Tušt

Izrazito ljekoviti tušt (Portulaca oleracea) se smatra korovom, ali može da se uzgaja u bašti na gredicama. Kada ga uklanjamo iz bašte biće ga sve manje. Na gredici neće smetati drugim biljkama, a moći će se samozasijavati. Izuzetna je medonosna biljka, a koristi se za pripremu salata, variva, smutija.

Tušt ili portulak (Foto: Depositphotos/orestligetka.ukr.net)

Egipatski luk

Ova vrsta luka se naziva stogodišnji ili šetajući, hodajući luk (Allium cepa var. proliferum). Ne treba ga konzumirati u velikim količinama. Veoma lako se samorazmnožava. U proljeće se njegovi listovi koriste kao luk vlasac, mlade lukovice kao mladi, zeleni luk, a glavice kad narastu poput ljutike.


Tagovi

Višegodišnje povrće Kiselice Stela papratić Uzgoj hrena Uzgoj kopirve Uzgoj čičoke Uzgoj maslačka Uzgoj tušta Egipatski luk


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.