Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Povrćarstvo
  • 04.04.2017. 12:00

Uzgoj komorača - ljekovitog i aromatičnog povrća

Komorač je povrtna kultura koja se zbog svoje aromatičnosti i ljekovitosti sve više uzgaja i koristi u gastronomiji.

Foto: Pixabay.com
  • 3.419
  • 190
  • 0

Komorač Foeniculum vulgare potiče sa područja Mediterana. Divlji komorač se može pronaći u prirodi na ovom području, a lišće samoniklog komorača koristi se u pripremi jela i kao začin. U domaćinstvu se uzgaja i koristi domaći komorač. Poznat je pod raznim nazivima: komorač, morač, fenel, slatki kopar, finokio, gusčija trava.

Domaći (kultivisani) komorač ima dvije podrvste. Prva podvrsta je komorač lišćar ssp. azoricum veoma sličan kopru (mirođiji), a druga podvrsta ima zadebljale lisne drške koje u osnovi formiraju glavicu ssp. dulce. Srodnik je mrkvi, peršunu i celeru.

Kod nas je komorač još uvijek malo zastupljen u upotrebi, u ishrani. Izuzetno je popularan u Mediteranskoj kuhinji (Italija, Francuska). Postoji više sorti i hibrida: Romanesco, Rondo F1, Sambo Latino, Sweet Florence, Domino i druge. Može da se ugaja kao jednogodišnja, dvogodišnja i višegodišnja kultura. Zbog mirisnog i aromatičnog lišća se uzgaja kao jednogodišnja biljka. Može da se uzgaja u saksijama i žardinjerama na terasama ako mu se obezbjedi dovoljno sunca.

Listovi komorača su veoma slični listovima kopra (mirođije), a mogu da se koriste kao začin u varivima, salatama, umacima.

Ako ga posijemo u rano proljeće procvjetaće u toku iste godine. To je visoka biljka, a stablo sa cvjetovima može narasti do 2m. Stablo je šuplje. Najčešće se uzgaja i u gastronomiji koristi glavičasti komorač. Glavica se formira iznad površine tla i prepoznaje se po svijetloj boji. Bere se prije cvjetanja. Listovi komorača su veoma slični listovima kopra (mirođije), a mogu da se koriste kao začin u varivima, salatama, umacima. Glavica je veoma cijenjena u gastronomiji, odlična je namirnica za pripremu salata, juha. Glavica može da se bari, pirja, pohuje, da se prave likeri i druga pića. Cijela biljka je aromatična, po okusu slična sladiću i mirisom podsjeća na anis. Koristi se u medicini. Cvjeta u sedmom i osmom mjesecu.

Uzgajanje i berba komorača

Komorač se gaji na sličan način kao mrkva ili peršun. Odgovaraju mu plodna, rahla zemljišta pođubrena organskim đubrivima. Dobro podnosi zimu. Za njegovo uzgajanje je veoma važna dobra opskrbljenost vodom. U nedostatku vode brzo formira cvjetonosno stablo i cvjeta. Sjeme komorača je izuzetno sitno, 1g sadrži do 300 sjemenki. Sjeme ostaje klijavo 4 do 5 godina. Zbog sadržaja eteričnih ulja sjeme komorača veoma sporo klija i da bi smo ubrzali klijanje potrebno ga je potopiti u vodu. Prije sjetve sjeme se potopiu vodu sobne temperature tokom dva dana.

Najbolje je sjeme staviti u platnenu kesicu, jer se voda tokom tog perioda treba promijeniti nekoliko puta. Nakon toga sjeme se prosuši i pristupa sjetvi. Može da se sije direktno u zemlju ili da se proizvode presadnice kao kod celera. Dubina sjetve je 1cm. Razmak između redova na otvorenom, stalnom mjestu, je 60 do 70cm, a između biljaka u redu 15 do 20cm.

Proizvodnja komorača iz presadnica traje 30 do 40 dana, a biljka treba da je dobro razvijena i visoka do 15cm. Prilikom sadnje lišće mladih biljčica se skraćuje kao kod sadnje celera.

Tokom vegetacije treba ga redovno okopavati ili malčirati tlo oko biljaka, vršiti prorjeđivanje biljaka ako je sjetva bila pregusta, đubriti i navodnjavati. Komorač ne podnosi pokoricu i nedostatak vlage.

Berba se obavlja prije cvjetanja. Glavice treba da dostignu prečnik od 8 do 10cm. Glavice tokom zime mogu da se čuvaju u podrumu u kutijama sa vlažnim pijeskom. Na proljeće se ove glavice opet mogu posaditi. U hladnjačama se čuva na temperaturi od 0ºC i pri vlažnosti vazduha od 90 do 95%.

Upotreba komorača

Komorač je izuzetno zdrava povrtna kultura. Od njega se koriste listovi, zadebljala glavica, sjeme i korijen. Mlado lišće sadrži veću količinu vitamina C i beta karotina. Izuzetno je koristan kod smetnji probavnih organa, uklanjanja sluzi iz pluća i viška vode iz organizma. Redovan je sastojak čajeva i lijekova za probavne smetnje i probleme nadimanja. Koristi se i kod pripreme lijekova i sirupa koji olakšavaju iskašljavanje i izbacivanje sluzi iz pluća. Sjemenke i listovi se mogu koristiti u konditorskoj industriji, u proizvodnji zimnice. U pekarskoj industriji sjeme se koristi kao i sjeme kima.

Izuzetno je koristan kod smetnji probavnih organa, uklanjanja sluzi iz pluća i viška vode iz organizma.

Daje odličan okus supama i varivima. U Mediteranskim kuhinjama je čest kao prilog ribi pripremljen na razne način, ali i kao sastojak brojnih marinada za ribu. Može da se koristi svjež, baren, roštiljan, pohovan, zapečen, u pripremi raznih sosova, sa tjesteninom, u složencima, u kombinaciji sa drugim povrćem, sirevima, voćem (kruška), orašastim plodovima.

Čaj od komorača

Uzeti dvije kašike izlomljenog sjemena, preliti sa jednom šoljom kipuće vode i poklopiti. Nakon što se čaj prohladi procijediti ga i piti. Ovaj čaj je veoma koristan kod probavnih smetnji, problema sa iskašljavanjem sluzi.

Foto: Pixabay.com


Povezana biljna vrsta

Komorač

Komorač

Engleski naziv: Fennel | Latinski naziv: Foeniculum vulgare Miller

Komorač se upotrebljava najviše kao začin. Ima dubok, snažan i razgranat vretenasti korijen. U vegetativnoj fazi stabljika mu je skraćena i obavijena rukavcima. Cvjetna stabljika... Više [+]

Tagovi

Komorač Fenel Morač Finokio Sjetva Čaj


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.