Povrtarska kultura radič najčešće se konzumira u svježem stanju, a naročito se preporuča u prehrani dijabetičara. Postoje dvije varijante: lisnati (glavičasti) radič i korijenasti radič, a evo i nekih savjeta o uzgoju tog povrća koje se kod nas, nažalost, malo uzgaja.
U BiH se radič malo uzgaja. To povrće se najčešće konzumira u svježem stanju, a naročito se preporuča u prehrani dijabetičara. Kada je riječ o radiču, kako objašnjava Dragan Mijušković, treba razlikovati dva varijeteta: lisnati i korijenasti. Lisnati radič se uzgaja zbog listova koji mogu biti zeleni, crveni i ljubičasti, a on se zbog svoje lisnato-glavate forme još zove i glavičasti. Korijenasti radič se najčešće koristi za takozvano forsiranje (pospješivanje).
Radič je dvogodišnja biljka. U fazi rasada on može proći stadij jarovizacije i pri dugom danu već prve godine može cvjetati. Optimalna temperatura za rast i razvoj ovog povrća je 15°C-18°C, a minimalna 6°C-8°C. Svoj rast radič zaustavlja pri temperaturama nižim od 2°C i višim od 30°C. Ova biljka voli otvoreno, osunčano mjesto, a tolerira i malo sjene. Da bismo imali stabilne prinose, važno je ravnomjerno snabdijevanje vodom (70%-80% PVK).
Najbolje uspijeva na srednje-teškim zemljištima, pH vrijednosti 6-7. Zemljište treba obraditi na dubinu 20-40 centimetara, s tim da površinski sloj mora imati mrvičastu strukturu. Radič u plodoredu dolazi na drugo mjesto i to nakon kultura koje se đubre stajnjakom. Lisnati se đubri stajnjakom i to sa 20-40 tona đubriva po hektaru, a kada je riječ o mineralnim đubrivima, radič se đubri sa 100-120 kg/ha dušika, 120 kg/ha fosfora i 100-160 kg/ha kalijuma. Važno je naglasiti da se predsjetveno unosi polovina predviđenih đubriva, dok se druga polovina unosi u vidu prihrane, koja se obavlja u fazi formiranja listne rozete.
Radič se može uzgajati iz rasada ili direktnom sjetvom, koja se obavlja na gredice sa međurednim razmakom od 10-15cm ili omaške 3-10 grama sjemena po metru kvadratnom. Dubina sjetve je 0,5-1cm, a poslije sjetve je poželjno blago valjanje. Rana proljetna sjetva se obavlja od februara do marta. Biljka lisnu rozetu formira za 25-40 dana listovima dužine 5-7 cm koji se koriste u prehrani. Ljetna sjetva se obavlja tokom juna i jula, a ova biljka se sije u redove 30-50 x 15-30cm. Radič uzgajan iz rasada najčešće se sije u etapama, što omogućuje kontinuirano pristizanje za tržište u periodu od aprila do juna. Rasađuje se u fazi 3-4 lista, od maja do jula, a bere se od jula do decembra. Ukoliko se radič uzgaja iz sjemena, u fazi 3-4 lista je neophodno obaviti prorijeđivanje. Kultiviranje se o provodi jednom ili dva puta, a biljci je potrebno obezbijediti redovno navodnjavanje (20-30 mm vode na svakih 5-7 dana). Odlične rezultate daje i folijarna prihrana koju treba obavljati zajedno sa zaštitom.
Tokom vegetacije ovo povrće može imati 2-3 berbe (odsijecanjem ili košenjem listova). Nakon toga je obavezna prihrana i zalijevanje. Lisnati radič pristiže za berbu za 60-80 dana, a prinosi se kreću od 15-30 t/ha. Korijenasti radič vadimo u periodu od septembra do novembra (prije mraza). Korijen koji se vadi treba biti debljine 3-5cm i dužine 15-20cm. Vađenje korijena može se obaviti ručno ili pomoću mehanizacije. Nakon vađenja, korijen se ostavlja na parceli 4-5 dana složen u humke sa lišćem okrenutim na van. Na taj način se listovi lagano suše, a hrana iz njih prelazi u korijen. Poslije toga listove siječemo na 2-4 cm iznad glave, s tim da moramo voditi računa o tome da ne povrijedimo vegetativni vrh. Korijenasti radič se skladišti u podrumima u pijesku na temperaturi od 1-2°C. Forsiranje korijena traje 20 dana, a obavlja se u tamnim i toplim prostorijama. Korijen radiča se koristi jednako kao drugo korijenasto povrće.
U suvremenoj proizvodnji radiča uglavnom se preporučuje uzgajanje na policama i mobilnim sanducima u kojima se, uz bolju kontrolu usjeva, bolje iskorištava prostor, zato što se na relativno malom prostoru može proizvesti veća količina radiča. Pospešivanje se može primjenjivati neprekidno, dakle i tokom zime. Takvim načinom uzgajanja radič za upotrebu pristiže za 2-5 sedmica od sadnje, to jest kada listovi dostignu dužinu 20-30cm, a treba napomenuti i to da se sa površine od 1m2 može ostvariti prinos od oko 10-15kg.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor