Pretraga tekstova
Tripsi predstavljaju jednu od najznačajnijih štetočina povrtlarskih kultura, posebno prilikom gajenja u zaštićenom prostoru.
Tripsi, Thysanoptera, predstavljaju jednu od najznačajnijih štetočina povrtlarskih kultura, posebno prilikom gajenja u plastenicima ili staklenicima.
"Svojom ishranom nanose direktne štete velikom broju gajenih biljaka, kao što paprika, paradajz, krastavac, zelena salata, luk, cvijeće. Osim direktne štete koju nanosi ishranom, pričinjava i indirektne štete, koje su od većeg značaja, a ogledaju se u prenošenju virusa bronzavosti paradajza (TSWV)", navode iz PIS Srbije.
Usjevi paradajza i paprike, u zatvorenom, nalaze se u različitim fazama cvjetanja. Vizuelnim pregledom biljaka, kao i otresanjem cvjetova i listova na bijelu podlogu, može se utvrditi prisustvo ove štetočine.
Kako smo ranije pisali, toplo i suho vrijeme pogoduju masovnom razmnožavanju tripsa. Ženke polažu jaja u lisnato tkivo. Insekti se zavlače između listova biljaka i hrane se sisanjem biljnih sokova, pri čemu na mjestima uboda sa lica i naličja listova nastaju kvržice.
Suzbijanje i kontrola tripsa podrazumijeva kombinaciju svih mogućih raspoloživih mjera:
Poljoprivrednim proizvođačima se preporučuje vizuelni pregled biljaka i otresanje cvjetova i listova na bijelu podlogu. Ukoliko se registruje prisustvo tripsa, preporučuje se sprovođenje hemijskih mjera zaštite primjenom nekog od registrovanih insekticida na bazi aktivne materije:
Tagovi
Trips na paprici Trips na paradajzu Zaštita paprike Zaštita paradajza Aktivne materije Hemijske mjere
Autorica
Više [+]
Diplomirana novinarka, zaljubljena u pisanu reč. Trudi se da bude dorasla novinarskom postulatu: "Rečima usko, a mislima široko".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži,... Više [+]
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži, sunčevi zraci miluju poljoprivredna gazdinstva, darujući svakom plodu raskošnu ljepotu. Selo je nešto posebno, mjesto gdje snovi počinju i gdje se ostvaruju. Miris hrane je poseban, voće slatko i ne tretirano hemikalija. Sve što nastaje na selu ima pečat autentičnosti, hrana je svježija, zdravija i često proizvedena uz poštovanje prema zemlji i tradiciji. Upravo ta jednostavna, ali dragocjena veza čovjeka i prirode čini seosku proizvodnju hrane koja nosi priču. Priču o radu, čovjeku težaku i njegovom trudu i zemlji u kojoj je uloženo toliko ljubavi, ali i znoja i duše. Jer težak strepi nad oranicama, liježe i budi se sa nadom da će iz sjemena nastati novi život. Dok drugi spavaju, on razmišlja o novom danu i snazi koju će uložiti u nepregledne oranice koje život znače.
Leticija Hrenković
prije 4 dana
Krasan opis i jako lijepo kadrirano Krasan opis i jako lijepo kadrirano