• Sjetva povrća
  • 04.11.2019. 10:30

Tretiranje sjemena i sjetva povrća u organskoj proizvodnji

Veliki broj povrtarskih vrsta ima sitno sjeme, zatim sjeme sa čvrstom sjemenjačom ili sadrži mnogo ulja što usporava klijanje i produžava nicanje. Od krupnoće sjemena zavise količina sjemena i dubina sjetve.

Foto: Jelena Lukić
  • 228
  • 29
  • 0

Za sjetvu se koriti svježe sjeme, odnosno u granicama koje propisuje Zakon. Od krupnoće sjemena zavise količina sjemena i dubina sjetve. Vrlo krupno i krupno sjeme (tikve, pasulja, graška, lubenice, krastavaca, dinje, cvekle, špinata, paštrnaka) sije se na dubini 3-4 cm, srednje krupno (kupusnjače, paradajza, paprike, crvenog luka) na dubini 2-3 cm, a sitno i vrlo sitno sjeme (mrkve, peršuna, salate, celera) na dubini 0,5-1 cm.

Vukicin azil za biljke: Stvorila vrijednu kolekciju od 800 vrsta biljaka

Predsjetvena priprema sjemena

Na lakšim zemljištima sije se dublje, a na težim pliće. Veliki broj povrtarskih vrsta ima sitno sjeme, zatim sjeme sa čvrstom sjemenjačom ili sadrži mnogo ulja što usporava klijanje i produžava nicanje.

Zato je dobro prije sjetve vršiti predsjetvenu pripremu sjemena. Podgrijavanje sjemena krastavaca, lubenice, dinje, crvenog luka i paradajza na temperaturi i do 50°C, uz stalno miješanje, tokom tri časa, omogućuje brže nicanje, ali i smanjuje zarazu sjemena. Pri podgrijavanju temperaturu treba postepeno povećavati. Kvašenje se primjenjuje za sjeme više vrsta povrća. Sjeme u vrećicama se potapa u toplu vodu (oko 25°C), uz povremeno vađenje (zbog vazduha), dok ne nabubri. Naklijavanje sjemena obavlja se između dva sloja dobro navlažene tkanine i pri temperaturi oko 25°C. Sjeme se redovno vlaži i povremeno miješa, da bi se obezbijedilo dovoljno kisika za klijanje. Sije se kada se na manjem broju sjemenki (do 5%) pojave klice. Nakvašeno i naklijalo sjeme sije se samo u vlažno zemljište.

Sjeme povrća se može podvrgavati djelovanju niskih temperatura (od -1 do 3°C), a sjeme čvrste sjemenjače (mrkva, cvekla) se skarifikuje (oštećuje se sjemenjača) u pijesku, ili se u platnenu kesu stavi krupan šmirgl papir i kesa se potresa. Za dezinfekciju sjemena pored temperature od oko 45°C koriste se oparak kamilice (potapanje 30 minuta), fermentisani ekstrakt koprive i kalijum-permanganat (1-3 g u 10 l vode).

Najpovoljniji pravac za sjetvu je sjever-jug

U zavisnosti od mjesta i načina proizvodnje povrće se sije u redove, a najpovoljniji pravac redova je sjever-jug koji omogućuje pravilan razvoj biljaka. Sjetva može biti ručna, kada se sije iz ruke ili iz kesice (u bašti i zaštićenom prostoru) i mašinska, koja omogućava pravilan raspored biljaka na željeno rastojanje u redu. Sije se u pantljike (trake) dvoredne, troredne, četvororedne ili višeredne. Razmak između redova je uži (10-30 cm), a između pantljika širi (35-70 cm). Tako se dobija staza sa koje se obavlja njega usjeva u redovima, odnosno omogućeno je korištenje odgovarajuće mehanizacije. Sjetva u kućice karakteristična je za krastavac, lubenicu, dinju, tikve, pasulja, paradajz, ali i za sadnju krompira. U kućice se sije 2-5 sjemenki, odnosno krtola krompira. Poslije nicanja može se prorijediti i ostavljajući jednu do dve biljke u kućici.

Borbra protiv korova: Uz vrste koje sporo niču, usijavati one koje brzo niču

U organskoj njivskoj proizvodnji preporučuje se sjetva na gredice (1, 2 ili 4 reda) što omogućava brzo sušenje zemljišta, primjenu malčiranja (nastiranja) zemljišta, olakšava međurednu obradu (ako zemljište nije malčirano) i ogrtanje usjeva, bolje postavljanje sistema za navodnjavanje, a olakšan je i prohod mašina.

Za potrebe primjene mehaničkih mjera borbe protiv korova može se zajedno sa vrstama koje sporo niču (mrkva, crveni luk) usijavati i mala količina sjemena biljaka koje brzo niču (kupus, rotkvica) i tako označiti redovi i omogućiti prašenje i kultiviranje prije nicanja glavne vrste.

U povoljnim uslovima, grašak, kupus, rotkvica i rotkva niču za 4-6 dana, tikve, krastavac, bob, paradajz, salata i špinat za 5-8 dana, dinja, kukuruz, cvekla i pasulj za 7-10, lubenica i plavi patlidžan za 10-14, luk, mrkva, paštrnak, paprika i peršun za 12-18 i celer za 16-22 dana, pojašnjava diplomirani ineženjer iz PSSS Niš Tanja Petrović.

Povrće se gaji i sadnjom vegetativnih biljnih organa

U organskom povrtarstvu primjenjuje se sjetva naizmjeničnih redova ili naizmjeničnih gredica usjeva koji se gaje kao združeni usjevi ili kao zeleno đubrivo. Povrće se uzgaja i sadnjom vegetativnih biljnih organa. Tako se crveni luk proizvodi iz sitnih lukovica arpadžika, bijeli luk iz dijelova lukovice-čenova ili vazdušnih lukovica.

Krompir se proizvodi iz cijele ili isječene krtole, a hren iz dijela korijenske reznice. Dijeljenjem bokora razmnožava se rabarbara, reznicama stabla paradajz i krastavac; a neke vrste se mogu razvijati na račun rezervnih dijelova (pospješivanje, dorastanje), korijena (radič, celer, peršun) i listova (karfiol, poriluk, brokula).


Tagovi

Organska proizvodnja Organsko povrće Povrće Sjetva Tanja Petrović Namakanje sjemena Pravac za sjetvu Predsjetvena priprema

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sjajan izgovor za "udri po bijelom luku" i za nas koji nismo za ostat kod kuće zbog #coronavirusa ;-... Pročitaj cijelu bilješku »