Plodored ima važnu ulogu u pojavi krompirove zlatice, zato se nikako ne preporučuje gajiti u monokulturi. Uz uobičajene insekticide, puno je i drugih, ekoloških načina njezinog suzbijanja.
Štetočina koju svi dobro poznaju, upravo ovih dana je pravila probleme krompirištima, krompirova zlatica Leptinotarsa decemlineata. Prvenstveno napada krompir pa kasnije paradajz, patlidžan. Prezimljava u zemljištu kao imago, izlazi na proljeće i prva generacija ima ulogu parenja.
Mehanička mjera u tom periodu je uočiti položena jaja sa naličja lista i uništiti ih, zgniječiti. Druga generacija zlatice je opasnija i ona pravi velike štete jer napada list. To je veoma česta i ozbiljna štetočina biljaka iz porodice pomoćnica Solanaceae. Za suzbijanje krompirove zlatice primjenjuju se mehaničke, agrotehničke, hemijske i biološke mjere.
Prisutna je svuda gdje se gaji krompir. Vrlo je plodna i može i pričinjava velike štete biljkama. Vremenski uslovi utiču na broj generacija u toku godine. Najčešće kod nas ima od 1 do 3 generacije, do 600 m nadmorske visine u toku godine razvije 2 generacije , ako su vremenski uslovi povoljni i treću.
Štete pričinjava i imago i larva zlatice. Prezimljava imago i to u zemljištu na dubini od 30 cm, prvi prezimljujući oblik javlja se u aprilu. Ženke su vrlo plodne i mogu položiti do 2000 jaja. Jaja su narandžasta i polažu ih u grupama sa donje strane lista. Štetočina se hrani listom i može biti prenosilac virusa koji uzrokuju bolesti krompira.
U konvencionalnoj proizvodnji postoji široka paleta sredstava registrovanih za suzbijanjeove ove štetočine, ali je važno reći da treba izbjegavati konstantnu upotrebu preparata sa istom aktivnom materijom jer ovi organizmi postaju rezistentni na istu i učinkovitost tretiranja je upitna. Larve prvog i drugog stepena su najosjetljivije na insekticide. Najčešće upotrebljavani insekticidi su: Actara, Mospilan, Volley, Confidor, Calypso, Tonus i dr.
S obzirom da je velika ekspanzija organske proizvodnje evo nekih primjera kako uništi krompirovu zalaticu i po ovom principu proizvodnje: supa od listova zove, zatim supa od rena (ren potopiti 4 do 5 sati u vodi i dobijenom supom tretirati biljke), supa od koprive.
Prilikom sadnje dobro je zajedno sa krtolom staviti u zemljište i lukovinu koja tokom trulenja razvija miris koji odbija prezimljujuće oblike zlatice. Jedan od načina u organskoj proizvodnji je i 2 kg pepela rastvoriti u 10 l vode, pa 1 l tog rastvora rastvoriti u 10 l vode i takvom tekućinom tretirati biljke.
Evo nekih neobičnih, a prirodnih sredstava za zaštitu od zlatice. Sakupi se ljuska od jajeta i izmelje u prah, tim prahom posipa se nadzemni dio biljke i zemljište oko biljke. Kiša može saprati prah pa ga je potrebno ponoviti poslije jake kiše. Zatim može se napraviti preparat od borovih iglica, a borova kora se može rasuti po zemljištu oko biljke.
Plodored ima važnu ulogu u pojavljivanju ove štetoćine, zato se krompir nikako ne proporučuje gajiti u monokulturi. Ne smije se saditi 4 do 5 godina na isto mjesto te se na taj se način redukuju prezimljujući oblici.
Foto: Pixabay/Pavlofox
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica