• Plastenički uzgoj
  • 24.11.2021. 15:00

Stevan Mesarović: Ne žurite sa ranom sadnjom povrća u plasteniku

Dnevne temperature od 20 stepeni i noćne od 12 do 14 stepeni, najpovoljnije su za sadnju povrća u plastenicima jer je tada i bolje primanje posađenih biljaka. Pažnju bi trebalo obratiti na ishranu kao i zasjenjivanje povrća nakon iznenadne smjene hladnog i toplog perioda.

Foto: Depositphotos/FS-Stock
  • 1.860
  • 287
  • 0

Povrtari u Semberiji griješe jer već u martu sade povrće u svojim plastenicima što nije dobro, naglasio je Stevan Mesarović, stručnjak za plasteničku proizvodnju povrća i menadžer za prodaju Yara đubriva za Balkan, na nedavno održanom predavanju za proizvođače iz Mrkonjić Grada i okolnih opština.

Isto tako, dvije do tri nedjelje ranija sadnja u aprilu, znači samo tri do četiri dana raniju prodaju na pijaci, ali je problem što je tada prinos mnogo manji, upozorio je.

"Neki proizvođači s pikiranjem kreću već u decembru što je takođe pogrešno. Idealno vrijeme za sadnju paradajza u plastenicima je 40 do 45 dana jer mlađe biljke sa četiri do pet listova bolje podnose ukorjenjivanje. Ukratko rečeno, bolje će se primiti ako se kasnije posade", poručio je. Kaže da je 40. dan od nicanja pravo vrijeme za sadnju paprika, a od 28. do 32. dan za sadnju krastavaca. Istaknuo je i da ispod 15°C ne treba saditi ili sijati povrće.

Ne dodavati kreč ako nije izvorska voda

Što se tiče vlažnosti zemljišta za sadnju, važno je da ono nije ni previše vlažno ni previše suvo. Nakon tri do četiri godine, u plastenicima je poželjno praviti bankove, gredice, jer je dokazano da je prodiranje vazduha u korijenov sistem biljaka tada 50 posto brže. 

Ukoliko se koristi voda iz gradskog ili seoskog vodovoda, u tlo u plasteniku nije potrebno dodavati kreč jer već sadrži dovoljno kalcija. Ph vrijednost od 5.5 do 6 idealna je za plastenički, a od 6.7 do 7.2 za uzgoj povrća na otvorenom.

Stevo Mesarović detaljno je opisao svaku fazu proizvodnje (Foto: Bojan Kecman)

Jedna od grešaka koju prave proizvođači povrća tiče se navodnjavanja. Naučno je dokazano da bi biljke trebalo da se navodnjavaju ne u večernjim, već u jutarnjim časovima, jer tada počinju fotosintetski procesi.

"U periodu kada počinje fotosinteza korijen uzima hranjiva, a riječ je o temperaturama od 26, 27 stepeni. Poželjno je da se, u uslovima izuzetno visokih temperatura, u popodnevnim časovima biljkama da još malo vode kako bi se rashladile i da ono što korijen usvoji, pređe u plod. Noću, poslije sparnog dana, plodovi su topliji i korijen neće uzimati hranjiva iz lista", naglašava Mesarović.  

Zgorjeli stajnjak i veći prolaz između redova

Osnovu ishrane povrća trebalo bi da čini stajnjak i prihrana tečnim đubrivima. Stajnjak bi trebalo da bude star barem godinu dana, a da se u tom periodu, prevrne barem dva ili tri puta. Količinski je dovoljno 4 - 10 kg/m2 zgorjelog stajnjaka, a ko ga nema, može da koristi organsko, peletirano đubrivo. U tom slučaju koristi se 25 kg/100 m2.

Ishrana povrća vodotopivim đubrivima, kroz sistem za navodnjavanje, takođe je vrlo važan segment ukoliko proizvođači žele dobar prinos sa kvalitetnim plodovima.

"U prvim fazama dovoljno je 0.25 – 0.35 grama hranjiva po biljci, na dan. Ako u plasteniku, na 100 metara kvadratnih imate 280 biljaka, do cvjetanja je potrošnja hranjiva na toliki broj oko 600 grama tokom sedmice. Gram đubriva po litri vode, na kacu od 500 litara. To je putokaz", precizira te nastavlja: "U cvjetanju se količina utrošenih hranjiva povećava na 1100 grama nedjeljno, a u fazi plodonošenja, 1900 grama nedjeljno", pojasnio je i dodao da biljkama, prije naglog rasta plodova, najviše treba dodavati kalijuma.

I tu treba pripaziti jer visok sadržaj tog elementa dovodi do poboljšanja kvaliteta ploda, a niži, do povećanja prinosa. U slučaju nedostatka bora nema formiranja koljenca koje drži plod.

Među redovima treba ostaviti veći prolaz

U vezi sa sklopom biljaka u redovima i razmakom između njih, Mesarović preporučuje da se sa obe strane plastenika ostavi slobodan prostor od 1.2 metra. Razmak između dva reda biljaka trebalo bi da bude 60 cm, a između biljaka u redu, 35 centimetara. Prolaz između dvoreda treba da bude jedan metar. To je potrebno zbog lakše manipulacije i rada u plasteniku, a imaće se isti broj biljaka kao i u slučaju da je u plasteniku ukupno šest redova.

Kada zasjeniti biljke?

Jedan od najvećih problema koji se javlja u posljednjih nekoliko godina jeste propadanje biljaka nakon nagle smjene hladnog i vrućeg perioda. Ovo je naročito izraženo ako je hladan period duže trajao.

"Zasjenjivanje biljaka treba obaviti odmah nakon završetka hladnog perioda jer kada sljedeći dan naglo ugrije i temperatura bude visoka, dolazi do brze fotosinteze, a korijen sporo radi zbog niže temperature zemljišta. Biljke sporije rastu, odnosno stoje, a često dolazi i do propadanja listova. Zasjenjivanjem se taj proces sprječava", naglašava Mesarović.

Kada se uspostavi ravnoteža i krene rast stabljika, prekida se sa zasjenjivanjem.

U vezi sa oplodnjom, osim balansirane ishrane, ovaj stručnjak preporučuje protresanje stabljika jer malo ko od proizvođača može sebi da priušti kupovinu bumbara koji su se pokazali kao najbolji za oprašivanje i oplodnju povrća.

Predavanje je organizovala Agencija za privredni razvoj opštine Mrkonjić Grad, u saradnji sa Jedinicom za koordinaciju projekata u poljoprivredi.


Fotoprilog


Tagovi

Stevan Mesarović Oplodnja povrća Bumbari Kalijum Bor Stajnjak Organsko peletirano đubrivo Plastenički uzgoj Uzgoj povrća Yara


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Rotkvica ima i u jeseni :)