Uspjeh uzgajanja u zatvorenom prostori zavisi kako ćemo plastenik pripremiti za narednu sezonu.
Berba povrća u plasteniku se polako bliži kraju i nastupa period kada ga je potrebno pripremiti za narednu sjetvu i sezonu. Tako ćemo smanjiti pritisak štetnih organizama i prouzrokovača oboljenja i osigurati dobar prinos narednih usjeva, a istovremeno ćemo produžiti vijek našem plasteniku.
Tokom ljeta u njemu se odvija proizvodnja, biljke privlače brojne štetne organizme, a redovno zalijevanje obezbjeđuje rahlost zemljišta što im pogoduje. Manje je i prisustvo njihovih neprijatelja.
Plastenik postaje skriveno mjesto za neželjene stanovnike. Zbog toga je nakon berbe potrebno ukloniti biljne ostatke. Veliki broj bolesti prezimljava upravo u njima. Unutrašnjost se čisti, uklanjaju se špage i kopče kojima smo vezali biljke, provjeravamo i čistimo sisteme za navodnjavanje, grijanje i ventilaciju. Posebnu pažnju trebamo posvetiti armaturi i foliji. Potrebno je zamijeniti sve što je oštećeno. Ukloniti malč ili folije koje prekrivaju zemljište.
Puževi polažu jaja u septembru: Evo kako ih prepoznati i suzbiti
Kada je sve očišćeno možemo pristupiti pranju. Armaturu i foliju koja prekriva plastenik je potrebno oprati. Na donjem dijelu folije koja je u kontaktu sa zemljom često se formira sloj algi koje mogu da zahvate dio viši od 1 m. Svojim prisustvo ne samo da smanjuju količinu svjetlosti, već postaju površina na koju se lijepe spore gljivica, bakterije i virusi koji izazivaju biljne bolesti. Osim toga, smanjuju dugotrajnost same folije.
Kada se radi o relativno čistoj foliji najlakše ćemo pranje i uklanjanje algi obaviti pomoću perača sa manjim pritiskom. Veliki pritisak će pocijepati foliju ili oštetiti armaturu i spojna mjesta. Biće dovoljno da mlazom vode saperete alge, gljivice i prljavštinu. U slučaju da se radi o tamnim algama, debljem sloju i zaprljanijoj površini, prvo navlažite što želite oprati, zatim mekšom četkom očetkajte i opet izaperite čistom vodom. Ovo možete obaviti i dok u plasteniku imate usjev ili biljke u posudama.
Za pranje se može koristiti vodonik peroksid i razni izbjeljivači, ali treba znati da oni smanjuju životni vijek folije. Hlor iz izbjeljivača ulazi u polimere najlona i plastiku armature što dovodi do njihovog propadanja. Njihova je prednost što će istovremeno dezinfikovati površinu, a to je naročito važno ako ste imali problema s biljnim bolestima ili štetočinama koji mogu polagati jaja ili se zavlače između folije i armature, gdje god mogu. Nakon njihove primjene poželjno je plastenik ostaviti zatvoren nekoliko dana.
Za dezinfekciju možete koristiti kalij permanganat, senf u prahu ili namjenska sredstva koja kupujete u poljoprivrednim apotekama. Uloga im je ista. Kod primjene kalij permanganata za dezinfekciju plastenika se koristi jednopostotni ili blagoružičasti rastvor. Poprskane površine je potrebno obrisati spužvom ili mekanom krpom.
Senf u prahu je efikasno prirodno sredstvo koje je lako dostupno i relativno jeftino. Rastvor ovog sredstva uništava razne patogene, prouzrokovače biljnih bolesti, a istovremeno odbija brojne štetočine. Nakon primjene obavite ispiranje. Namjenska sredstva se primjenjuju prema uputstvu.
U svakom slučaju, prilikom čišćenja i pranja zaštitite sebe, posebno kada koristite agresivnija sredstva. Najviše stradaju ruke, oči i disajni organi.
Tagovi
Autorica
