Tokom jeseni puževi polažu jaja, a njihovim uništavanjem smanjujemo njihovu brojnost sljedećeg proljeća. Šta sve možete napraviti?
Polagano ulazimo u jesen i sada je vrijeme kada možemo uticati na brojnost puževa u baštama i cvjetnjacima sljedeće godine. U ovom periodu oni polažu jaja koja će prezimiti i iz kojih će se na proljeće razviti nova generacija proždrljivih štetočina.
Nakon sušnog ljetnog perioda, jesenje kiše će navlažiti zemlju čineći je rahlijom. Dovoljno je vlage da se odrasle jedinke kreću, pronalaze pukotine i razne mračne, vlažne lokacije na koje se mogu zavući i obaviti polaganje.
Najveću glavobolju zadaje španski puž Arion vulgaris (crvenkasto smeđi, desni na naslovnoj fotografiji, op.a.) koji se odlikuje brzim razmnožavanjem, a jedna jedinka može da položi između 200 do 400 jaja. I pored velikih gubitaka to je znatno iznad brojnosti koju imaju domaće vrste.
Jaja su promjera 1 mm, poput kuglica stiropora. Svježe položena su skoro prozirna, a zatim postaju bijela i tamnija. Obično su položena u gomilicama.
Kako bi njihovu populaciju na proljeće što više smanjili bitno je da provedemo preventivne mjere koje će spriječiti polaganje i broj prezimjelih jaja.
Smanjujete brojnost odraslih jedinki korištenjem prirodnih načina, upotrebljavajte razne zamke, repelente, privucite prirodne neprijatelje poput: žaba krastača, ježeva i ptica.
Uklanjajte biljne ostatke, čupajte korijenje nekih povrtnih vrsta jer su poput magneta za puževe u ovo doba godine. Najviše gomilica ćete pronaći u korijenju patlidžana i pored podzemnog dijela cvekle, bliže vratu, odnosno površini zemlje.
Posebno budite pažljivi prilikom uklanjanja ostataka patlidžana. Moje iskustvo je izuzetno negativno, jer smo prije mnogo godina počupane biljke odložili na kompostnu hrpu ne sluteći šta će nas zadesiti sljedeće. Upravo se u korijenju krio veliki broj položenih jaja na koja nismo ni obratili pažnju u brzini da sve obavimo. Ispostavilo se da smo sami krivi za invaziju puževa golaća koji su tamanili sve u blizini kompostne hrpe. Od tada ostatke patlidžana, korijenje, zapalimo. Sa cvekle uklonite jaja. Možete ih zgaziti ili ostaviti na površini zemlje, jer kad se osuše, propadaju.
Kalcifikacija kiselih zemljišta smanjuje broj preživjelih jaja, jer kreč negativno djeluje na njih.
U blizini bašte i cvjetnjaka ne odlažite daske, cigle i slične materijale ispod kojih se stvaraju vlaga i tama, što su idealni uslovi. U slučaju da imate gredice ograđene gredama, daskama ili ciglom pregledajte unutrašnjost, zonu između daske i zemlje. Tanjim štapom prođite kroz taj prostor izbacujući sadržaj na površinu. Pregledajte prisustvo odraslih jedinki i jaja.
Kompostnu hrpu možete preliti jakim rastvorom pelina ili drugih biljaka koje ih svojim mirisom odbijaju (kopriva, bijeli luk).
Iskoristite kore od lubenice da privučete što veći broj puževa, a zatim ih pokupite i uništite. Koristite limacide. Pokosite travu okolo bašte. Suzbijanje je dugotrajan posao i nema garancije da ćete ih sve uništiti, ali će na proljeće njihova brojnost biti smanjena što daje prednost mladim biljkama da porastu i izbjegnu invaziju ove štetočine.
Tagovi
Autorica