U desetak lijevčanskih sela ovoga proljeća krompirom je zasijano oko hiljadu hektara oranica. Istovremeno u skladištima je još uvijek nekoliko stotina tona lanjskog uroda.
Krompir je dominantan u odnosu na ostalo povrće, pa čak i na kukuruz u većem dijelu Lijevče polja, a posebno u selima Mašići, Vilusi, Karajzovci, Elezagići, Petrovo Selo, Seferovci i Romanovci.
Boro Topolović iz Dušanova kod Nove Topole ove godine krompirom je zasijao pet hektara. Zbog lakšeg plasmana opredijelio se isključivo na ranu proizvodnju.
"Prošle godine sam proizveo 300 tona i sve prodao do avgusta. Računica je mnogo bolja, ali i veći rizik kod proizvodnje mladog ili ranog krompira", kaže Topolović.
Iako je sjetva skupa, a sama proizvodnja na otvorenom riskantna zbog čestih vremenskih kolebanja i skupa zbog obaveznog navodnjavanja, poljoprivrednici su nepokolebljivi. Usavršili su se u ovoj proizvodnji i stekli ogromno iskustvo i znanje.
"Ništa drugo osim poljoprivrede ne znamo niti možemo raditi. To prenosimo na mlađe. Moji sinovi Jovica i Goran sa snahama i djecom su se prihvatili mehanizacije i njive, ali je svake godine ista priča. Cijene naših proizvoda su bagatelne a sjetva skupa, u tome je problem", kaže Dragoljub Stajčić iz Gornjih Karajzovaca koji je ovog proljeća zasijao 80 dunuma zemljišta.
I u njegovom slučaju krompir je dominantan.
Cijena prošlogodišnjih zaliha krompira koje se još uvijek mjere stotinama tona je do 30 feninga po kilogramu. Ipak, to ne spriječava Lijevčane da i ove godine siju i rani i kasni krompir. Primijenjuje se raznovrstan sortiment, a poljoprivrednici vode račun da siju zdravo i deklarisano sjeme. Tokom minulih mjeseci osvježili su znanje na nekoliko veoma korisnih predavanja. Draško Banjac, poljoprivrednik iz sela Mašići kaže da je i ove godine zasijao krompir uprkos većim količinama neprodatog krompira.
"Ne žurimo sa prodajom starog krompira, jer mladi još ne stiže. Važno je da smo dobro uskladištili krompir. Cijena je oko 3 do 4 kilograma za jednu marku. Iako za kafu u kafiću treba prodati 4 ili pet kilograma krompira ne odustajemo. Važno je da nas posjećuju kupci iz cijele BiH, Crne Gore, pa čak i sa Kosova. Dobro je kad u ovo doba godine imamo šta prodati, jer nam treba svaka marka za sjetvu i ostale radove", rekao je Banjac.
Nacrtom Pravilnika o raspodjeli sredstava podsticaja poljoprivredi predviđeno je da proizvođači sjemenskog i merkantilnog krompira imaju pravo na podsticaje.
Nenad Erceg iz Resora za pružanje stručnih usluga Područne jedinice Gradiška, kaže da podsticaji za proizvedeno i prodato povrće, pa i krompir, iznose do 15 odsto od prosječne tržišne cijene. "Podsticaji po jednom proizvođaču mogu maksimalno iznositi do 100 hiljada maraka, a zahtjeve treba podnijeti do 30. novembra. Ovih dana poljoprivrednicci mogu računati na podsticaje iz prošle godine", rekao je Erceg.
Ukoliko godina bude rodna u Lijevče polju je za očekivati urod težak 50 hiljada tona ili 2 hiljade teških kamiona - šlepera sa po 25 tona. Riječ je o koloni kamiona od čak 40 kilometara, koliko iznosi razdaljina od Nove Topole do Banja Luke.
Foto: Boško Grgić
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Momir Cvjetković
prije 8 godina
Lijevčani su maheri za krompir to je opštepoznata stvar.