AgroKlub.ba

\

Povrćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.ba!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.ba » Povrćarstvo » Sjetva jesenjeg povrća

Sjetva jesenjeg povrća

Povrće kratke vegetacije

Sjetva jesenjeg povrća

Datum: 28.07.2017. 08:00 |

1

Kategorija:

Povrćarstvo

Za povrtlare berba i sakupljenje plodava tokom ljeta zači i novi prostor u bašti gdje mogu posijati povrće kratkog perioda vegetacije koje će ubrati tokom jeseni i zime.

Za povrtare berba i sakupljenje plodava tokom ljeta zači i novi prostor u bašti gdje mogu posijati povrće kratkog perioda vegetacije koje će ubrati tokom jeseni i zime. Zahvaljujući takvoj sjetvi gredice nikada nisu prazne.

Za sjetvu povrća tokom ovog perioda potrebno je obezbjediti redovno navodnjavanje. Sjeme biljaka da bi klijalo i niklo zahtjeva vodu.

U ovom periodu temperaturni uslovi su povoljni pa većina sjemena povrća veoma brzo klija i niče ukoliko se obezbijedi redovno navodnjavanje. Povrće može da se uzgaja direktnom sjetvom sjemena ili sadnjom presadnica. Najčešće se za jesenju berbu uzgajaju: niski grah mahunar, kupusnjače, salate, mrkva, rotkvice, rotkve, repe, krastavci, tikvice, cikla, poriluk, špinat, kelraba, rukola, endivija.

Za neiskusne baštovane i baštovane amatere je najjednostavnije da kupe gotove presadnice, dok iskusni baštovani sami proizvode svoje presadnice.

Mrkva

Mrkva je povrtarska kultura koja se uspješno može uzgajati i u postrnoj sjetvi. Za uspjeh ove proizvodnje veoma je važno obezbjediti navodnjavanje koje će omogućiti sjemenu mrkve da ujednačeno nikne. Nakon ubiranja prethodne kulture nije potrebna duboka obrada zemljišta, dovoljna je samo plitka kultivacija. Za sjetvu mrkve odgovaraju rahla, dobro strukturirana zemljišta. Površina za sjetvu mora biti dobro pripremljena jer je sjeme mrkve malih dimenzija. Dubina sjetve se kreće od 1,5 do 2,5 cm u zavisnosti od kvaliteta zemljišta. Na pjeskovitom, rastresitijem zemljištu dubina sjetve je veća.

Kod sjetve mrkve treba znati da je klijavost sjemena u poljskim uslovima 60%. Sjeme mrkve dugo niče. U periodu klijanja, nicanja i mladih biljaka mrkva je veoma osjetljiva na nedostatak vode. Bitno je da zemljište ima stalnu i umjerenu vlažnost. Minimalan međuredni razmak na gredici je 10 cm, a razmak u redu 6 cm. Optimalan međuredni razmak se kreće oko 15 cm, a razmak u redu od 8 do 10 cm. Ovakav razmak obezbjeđuje dovoljno vegetativnog prostora za rast biljke (korijena).

Količina zalivne norme zavisi od vremenskih uslova i osobina zemljišta. U prvom periodu rasta mrkva slabije usvaja hraniva. Dva mjeseca nakon sjetve mrkva počinje da intenzivno usvaja hraniva i tada treba pažnju posvetiti đubrenju mrkve. Mrkvu je potrebno prorijediti ako je posijana pregusto. Vršiti redovne preglede, čupanje korova (plijevljenje), zaštitu provoditi prema stanju na terenu.

Mrkva koju smo posijali tokom ljetnih mjeseci spremna je za vađenje krajem oktobra i početkom novembra. Ovom sjetvom obezbjeđujemo kontinuirano snabdjevanje svježom mrkvom.

Špinat

Špinat je povrtna kultura kratke vegetacije, veomaj e osjetljiv na nedostatak vode i treba ga uzgajati samo ako možete osigurati redovno zalijevanje. Sjetva se obavlja krajem jula i tokom avgusta, a zimska sjetva se obavlja u septembru. Zemljište treba da je dobro pripremljeno. Sjeme se polaže na dubinu do 4 cm. Međuredni razmak se kreće od 15 do 30 cm, a razmak u redu od 3 do 7 cm. Razmak zavisi od sorte, kvaliteta zemljišta i agrotehničkih mjera.

U baštama, na manjim površinama, berba špinata može da se obavlja sukcesivno, beru se pojedinačni listovi. Cijele biljke se beru kada imaju pet do šest krupnijih listova.

Kupusnjače

Od kupusnjača se u ovom periodu mogu saditi: kasni kupus, kelj pupčar, kelj, raštika. U ovom periodu se sade presadnice i potrebno je obezbijediti dobro navodnjavanje koje će osigurati prijem presadnica i dobar razvoj biljaka.

Rasad kasnog kupusa treba da je dobro razvijen sa četiri do šest listova. Sadnju kupusa obaviti na međuredni razmak 50 do 70cm, a razmak u redu 40 do 60cm.

Sadnice raštike trebaju da imaju 4 do 6 listova, a sade se na razmak 60 x 40cm.

Za sve kupusnječe treba obezbjediti dobro navodnjavanje i zaštitu od štetočina, posebno od buvača.

Cikla, repa, rotkva i rotkvice

Zbog kratke vegetacije ove povrtne kulture se mogu uzgajati i kao postrni usjevi. Dubina sjetve sjemena je 2 do 3 cm. Međuredni razmak za ciklu, repu i rotkvu je 30 do 40 cm, a razmak u redu oko 10 cm. Za rotkvice je potrebno manje međuredno i redno rastojanje. Sjetva može da se obavlja sukcesivno, u više navrata, kako bi obezbjedili dugotrjanu berbu.

Poriluk

U vrijeme sadnje presadnice poriluka trebaju imati četiri do šest dobro razvijenih listova. Međuredni razmak je od 25 do 50 cm, a razmak u redu između 10 i 15 cm. U baštama razmak između biljaka može biti manji 25 x 10 cm.

Kod uzgoja poriluka potrebno je obezbjediti dovoljne količine vode za zalijevanje, posebno neposredno nakon sadnje. Usjev je potrebno redovno okopavati i prohranjivati. Poriluk za upotrebu stiže već tokom jeseni, ali može ostati na gredici tokom zime ili se izvadi i skladišti u pjesku i plastenicima.

Zelena salata

Zelena salata ima veoma kratku vegetaciju i treba birati sorte koje se namjenjene za kasnu proizvodnju. Za svoj rast i razvoj salata zahtjeva dovoljno vlage. Na visokim temperaturama, iznad 20ºC, formira se manja glavica i brže dolazi do procvjetavanja. Može da se sije direktno na otvorenom ili se mogu proizvesti presadnice salate.

Osim zelene salate mogu se sijati rukola, keleraba i endivija.

Foto: Maria Sbytova/bigstockphoto.com

Broj pregleda članka: 3156; Uspješnost članka: 226.8

Tagovi: Sjetva, Povrće, Salata, Špinat, Mrkva, Kupusnjače, Jesen

Ključne riječi članka: sjetva, jesenjeg, povrca, razmak, tokom, mrkva, mrkve, međuredni, potrebno, dobro, periodu, sjetve, navodnjavanje, presadnice, zemljišta, sjetva, obavlja, veoma, redovno, obezbjediti, biljaka, sjeme, sjemena, salata, povrća, kreće, listova, poriluk, salate, sjetvu, rotkvice, vegetacije, uzgajati, špinat, dubina, međuredni razmak, dubina sjetve


Ranka Vojnović

Svi tekstovi autora

Autorica Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.