Odgovor na pitanje iz naslova daćemo odmah - svakako da! Znate li koje su prednosti jesenje sadnje luka i koje sorte birati?
Jesenja sadnja luka osigurava dodatni vid zarade povrtara, jer nemaju stagnirajući period. Uvijek se neke kulture smjenjuju i uložena sredstva obrću, a zarada osigurava. Odgovara i zbog plodoreda u plasteniku ili na otvorenom.
Crveni luk, kako je poznato, možemo saditi u jesen i u proljeće. Mnogo je sorti okrugle i duguljaste glavice, a među njima je najpoznatiji je okrugli holandski žuti Stuttgarter Reisen, najčešće kalibraže 14/21 ili 8/21. U jesen se sadi u oktobru, a u proljeće u martu.
Može se uzgajati na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Pri sadnji na otvorenom u jesen postiže se ranije prispijevanje u ljeto same glavice, osim toga, izbjegavamo i sušni period, te napad lukove muhe i drugih štetočina, a samim tim povećavamo prinos te umanjujemo radove u proljeće.
Što se tiče sadnje ove sorte u plastenik, takođe u jesen se sadi u okobru, ali nešto krupnije kalibraže 25/30 koji se naziva Izborak. Njegova sjetva se preporučuje sada i to proizvođačima povrća koji žele da dodatno osiguraju prihode jer Izborak posađen u plastenik u oktobru već prispijeva pred novogodišnje i božićne praznike kao mladi luk za pera, kada dostiže najveću cijenu.
U jesen se sadi i Majski srebrenjak, takođe sorta crvenog luka koja se uzgaja i za pera kao mladi luk ili za glavicu, prednost ove sorte je što glavice prispijevaju već u maju po čemu je i dobio ime. Ova se sorta ne preporučuje ostavljati za skladištenje zimi.
Red baron ili Ptuj su sorte luka crveno-ljubičaste ljuske koji je cijenjen i tražen na tržištu, a namijenjen je za svježu potrošnju uz roštilj i salate te zbog svoje ljubičaste boje za dekoracije, može se skladištiti tokom zime.
Sorte Sturon i Centurion su sorte duguljaste glavice i mogu se saditi u jesen i proljeće.
Vrijeme sadnje crvenog luka u proljeće se kreće od februara do aprila, a razmak sadnje 10 x 30 ili 10 x 25. Preporučena dubina sjetve je od 1,5 do 2 cm. Vrijeme berbe, ubiranja plodova se kreće od juna do avgusta, zavisno od vremena sadnje. Dobri susjedi su mu: mrkva, pastrnjak, peršun, krastavac, cvekla, paradajz, kupus, tikvice i dr. Treba poštovati plodored i ne saditi ga na isto mjesto narednih 3 do 5 godina.
Što se tiče bijelog luka (češnjaka) on se takođe može saditi u jesen i proljeće. Više se preporučuje jesenja, a u narodu je jesenski bijeli luk poznat i pod nazivom "zimac". Ima nešto krupnije čenove. Na tržištu postoje domaće sorte čiji su čenovi sitniji, ali su otpornije na bolesti i propadanje, te strane italijanske, holandske i kineske sorte krupnijih čenova koje su sklonije propadanju.
Pri sadnji je važno obratiti pažnju kako saditi bijeli luk da vrh ne bude okrenut na dole jer često dolazi do takve greške, u tom slučaju nema nicanja ili otežano niče. Dakle, važno je pravilno okrenuti čen, a on se može malo i ukositi prilikom sadnje.
Kod pripreme zemljišta izbjegavati đubrenje stajnjakom, jer on umanjuje kvalitet glavice i dovodi do produženja vegetacije. Ako sadimo domaće sjeme, a ne deklarisano sjemensko, potrebno je prethodno odraditi dezinfekciju odabranih čenova za sadnju.
Bijeli luk se sadi nešto dublje u odnosu na crveni, na dubinu od oko 3 do 7 cm zavisno od uslova i zemljišta. Preporučeni razmak sadnje u redu i međuredno je 10x15 ili 10x20 cm.
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autorica