Rotkvica je povrće koje je jedno od najzastupljenijih u ovom proljetnom periodu koji je pred nama. Za uspijevanje rotkvice dovoljne su i umjerene temperature, u prosjeku 17 ºC, s tim što ona dobro podnosi i niske temperature, u rasponu od +5 ºC do -4 ºC. Zahtjevi za vlažnošću zemljišta također su umjereni.
Rotkvica je povrće koje je jedno od najzastupljenijih u ovom proljetnom periodu koji je pred nama. Ovaj usjev već nakon mjesec dana od sjetve može se koristiti u ishrani. Njen jestivi dio je zadebljali korijen, koji je sočan i koji brzo otvrdne tako da se mora na vrijeme vaditi iz zemlje i ubrzo nakon toga i koristiti u ishrani.
Korijen rotkvice može biti različite veličine i boje, od bijele do ljubičaste. Blagog je ukusa i lako se probavlja. Također je bogata ugljikohidratima i vitaminima. Najznačajniji su vitamini C, B1 i B2 dok je za specifičan ukus zaslužan sumpor, kojim je rotkvica bogata i koji joj daje antibakterijsko djelovanje. Od ostalih elemenata, bitno je spomenuti kalijum i željezo.
U ishrani se koristi u svježem stanju, kao salata dok se njeni listovi mogu iskoristiti za pripremu raznih variva. Ljekovito djelovanje rotkvice može se iskoristiti u borbi protiv malokrvnosti i protiv artritisa.
Za uspijevanje rotkvice dovoljne su i umjerene temperature, u prosjeku 17 ºC, s tim što ona dobro podnosi i niske temperature, u rasponu od +5 ºC do -4 ºC. Zahtjevi za vlažnošću zemljišta također su umjereni. Odgovaraju joj laka tla, bogata humusom, dobro obrađena i mrvičaste strukture, kako bi se korijen ravnomjerno razvijao, navode u PSSS-u.
Rotkvica se na isto mjesto sije tek nakon tri godine, a što se tiče predusjeva - ne podnosi kupusnjače. Najbolje uspijeva nakon vrsta koje su đubrene organskim đubrivom. Ovo povrće dobar je predusjev u zimskom periodu, ali i u rano proljeće, za veliki broj povrtarskih vrsta. Prednost je što se sije i kao naknadni usjev, krajem ljeta i tokom jeseni i na taj način zastupljena je tokom čitave vegetacijske sezone.
Za rotkvicu se preporučuje ranija sjetva, u proljeće. Ukoliko želite koristiti korijen u ishrani u što dužem periodu, nemojte sijati čitavu planiranu količinu sjemena odjednom. Zemljište mora biti dobro obrađeno u oraničnom sloju, od 20 do 25 cm. Obratite pažnju na gustoću i ravnomjernu sjetvu, a nakon sjetve, zemljište mora biti dobro poravnato. Razmak između redova može biti plići, 15-20 cm, na dubini od 1-1,5 cm.
Za zaštitu od ranih proljetnih mrazeva ili u slučaju padavina, preporučuje se pokrivanje usjeva. Za prekrivanje koristiti perforiranu PE foliju ili agrotekstil.
Kada je riječ o đubrenju, ukoliko se rotkvice siju nakon vrsta koje obogaćuju zemljište azotom (što i jeste preporuka), nije ih potrebno dodatno prihranjivati.
Mahunarke poput graška ili pasulja, ostavljaju dovoljne količine azota u zemljištu pa često nije potrebno đubriti azotom zato što bi onda prevelike doze nepovoljno utjecale na kvalitetu povrća. Đubrenje se obavlja jednom i to prije setve. Preporuka je đubriti sa 400 kg/ha NPK 7-20-30 + željezo (Fe) + cink (Zn).
Kada mlade biljke rotkvice sklope redove, potrebno je pažljivo okopati zemljište oko njih. Nakon toga, dobro ih zaliti i između redova postaviti slamu ili neki drugi organski materijal. Ovo nastiranje spriječit će stvaranje pokorice i omogućit će ravnomjeran rast usjeva.
Ukoliko je potrebno, prorjeđivanje obaviti odmah nakon obrazovanja dva do tri prava lista. Također, vađenjem korijena (koji je dostigao svoju tehnološku zrelost) i ukoliko nije previše gusto posijano, biljke će se prorijediti i bit će dovoljno prostora i za one koje eventualno sporije rastu.
Zbog svojih velikih zahtjeva za vodom, rotkvicu je potrebno redovno i ravnomjerno zalijevati ili navodnjavati. Ukoliko u ovom proljetnom periodu bude toplih ili sušnih dana, potrebno je i orošavanje kao dodatna mjera. Nedostatak vode, kao i njen suvišak, ali i visoka temperatura zraka, nepovoljno se odražavaju na rast i razvoj ove povrtarske vrste.
Rotkvice najčešće stradaju od buhača. Odrasli insekti su sjajnocrne, tamnozelene ili tamnoplave boje i njihovo kretanje je ustvari skakanje. Štete na kupusnjačama i rotkvici prave odrasli insekti tako što prave okrugle rupice u lišću. Odgovara im toplo i suho vreme, a najviše štete nanose mladim biljkama, pogotovo rasadu.
Prezimljavaju kao odrasle jedinke u zemljištu i izlaze na proljeće, kada temperatura zraka pređe preko 18 °C. Nakon parenja, ženke odlažu jaja u zemljište ili na biljkama. Izlegle larve ne prave veće štete na listovima ili u korijenu. Buhač ima jednu generaciju godišnje. Dugotrajna suša doprinosi njihovoj pojavi, zato je u ranim jutarnjim satima potrebno zalijevati rasad i održavati površinu zemljišta stalno vlažnom. Mješovita sadnja rotkvice sa salatom i špinatom, kao i sa paradajzom može spriječiti napade buhača.
Berba, tačnije rečeno, vađenje rotkvica obavlja se kada podzemni dio povrća dostigne oko 15 mm u presjeku. U baštama se bere ručno, čupanjem biljaka, a nakon berbe trebalo bi ih povezati u vezice i do potrošnje čuvati na hladnom i mračnom mjestu. Lišće rotkvica ne baca se već koristiti za pripremu variva ili se suši i koristi u ljekovite svrhe.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor
