Rasadu biljaka planirajte i pripremite na vrijeme!

Zima je period planiranja i pripreme sjetve rasada raznih biljaka. Iskusni baštovani, ali i početnici znaju da će od kvaliteta presadnica zavisiti uspjeh sljedeće sezone i pristupaju ovoj aktivnosti dobro pripremljeni.

Za uspjeh proizvodnje rasada potrebno je uložiti mnogo znanja, planiranja, vremena i rada. Baštovani unaprijed znaju kada treba posijati sjeme određenih kultura, koliko treba sjemenu različitih biljnih vrsta da klija i nikne, koju temperaturu, osvjetljenost i vlažnost trebaju obezjediti tokom uzgajanja rasada.

Uzgoj rasada povrća, ljekovitog bilja, začinskog bilja i cvijeća je neophodna aktivnost za kulture koje potiču iz toplijih krajeva čija vegetacija traje duže od ljetnog perioda koji vladaju u našim klimatskim uslovima, kao i za kulture koje otežano niču. Od karakteristika i zahtjeva pojedinih biljnih vrsta zavisi i cjelokupan proces uzgajanja presadnica.

Proizvodnja rasada se odvija u zatvorenom prostoru, proces klijanja, nicanja i razvoja mladih biljaka je sigurniji i manje podložan uticajima spoljne sredine. Na ovaj način omogućava se manji utrošak sjemena, ujednačeno nicanje i razvoj mladih biljaka, biljke uzgojene na ovaj način ranije plodonose, a proizvodnja se može tempirati prema zahtjevima tržišta.

Kvalitetno sjeme daje kvalitetan rasad

Proizvodnja rasada se odvija u zatvorenom prostoru, proces klijanja, nicanja i razvoja mladih biljaka je sigurniji i manje podložan uticajima spoljne sredine.

Uspješne proizvodnje rasada nema bez zadovoljenja određenih zahtjeva. Sjeme za sjetvu treba pomno odabrati. Samo će kvalitetno sjeme da ima visok procenat klijanja i nicanja. Sjeme treba da je karakteristične boje, bez simptoma oboljenja i oštećenja od insekata. Količina sjemena treba se odrediti, a ona zavisi od veličine sjemena i od potrebnog broja biljaka.

Broj sjemenki u 1g je uslovljen veličinom (krupnoćom) sjemenki:

• od 600 do 1000 sjemenki sitnog sjemena kao što je celer, kopar, mrkva, salata, peršun;
• od 150 do 400 sjemenki srednje krupnog sjemena kao što je sjeme paprike, paradajza, patlidžana, kupusnjača, crvenog luka;
• od 10 do 100 sjemenki krupnog sjemena kao što je sjeme blitve, špinata, paštrnaka, repe, rotkvica, krastavca, dinje;
• do 10 sjemenki kod vrsta koje imaju veoma krupno sjeme kao što su grašak, bob, masirače, tikve, grah.

Hoćemo sijati sjeme sorti ili hibrida?

Kod sjetve treba se odlučiti da li ćemo sijati sjeme sorti ili hibrida. Za male baštovane uzgajanje sorti je najbolji izbor. Sortno sjeme iz generacije u generaciju prenosi karakteristike sorte i uvijek možete ostaviti određen broj biljka koje će vam obezbjediti sjeme za novu sezonu. Na taj način izbjećete troškove kupovine sjemena za svaku sezonu, ali se možete posvetiti uzgajanju starih sorti čije sjeme ne možete pronaći u poljoprivrednim apotekama.

Veliki proizvođači se najčešće odlučuju za sjeme hibrida. Ovo sjeme je potrebno kupovati za svaku sezonu, jer se dobija ukrštanjem roditeljskih linija i ne prenosi svoje karakteristike na svoje potomstvo.

Razne tehnike proizvodnje rasada

Proizvodnja čupanog rasada

Jedan od načina uzgajanja presadnica je proizvodnja čupanog rasada u toplim lejama. Nedostatak ovog načina uzgajanja rasada je što je veliki broj biljaka na maloj površini, brzo širenje biljnih bolesti (polijeganje rasada), izduživanje biljka, prilikom čupanja dolazi do oštećenja korijena biljaka.

Sjetva u posude

Sjetvu u posude koriste mali baštovani. U plastične posude se sije veća količina sjemena. Proizvodnja rasada može ići u dva smjera:

• proizvodnja čupanog rasada i
• proizvodnja mladih biljčica koje se poslije pikiraju u zasebne saksije.

Najbolje je birati uže posude koje se mogu postaviti na prozorsku dasku. Dubina posuda treba da je najmanje 8 do 10cm kako bi se obezbjedilo dovoljno prostora za razvoj korijena izniklih biljaka.

Sjetva u skasije

Neke biljne vrste je najbolje posijati u zasebne saksije. To se odnosi na kulture koje ne podnose oštećenje korijena prilikom presađivanja kao što su patlidžan, krastavac.

Sjetva u kontejnere

U proizvodnji rasada najčešće se koristi sjetva sjemena u kontejnere koji mogu biti plastični ili od stiropora. Veličina kontejnera je standardna, dužina 50cm i širina 33cm. Na 1m² može stati 6 ovakvih kontejnera. Kontejneri se mogu koristiti i kroz nekoliko uzgojnih ciklusa, ali ih je prethodno potrebno dobro oprati i dezinfikovati kako ne bi prenosili prouzrokovače oboljenja na nove biljke i na taj način izazvali propadanje proizvodnje.

Sortno sjeme iz generacije u generaciju prenosi karakteristike sorte i uvijek možete ostaviti određen broj biljka koje će vam obezbjediti sjeme za novu sezonu.

Broj otvora na kontejnerima je različit i kreće se od 40 do 209. Izbor kontenera je uslovljen veličinom mlade biljke, potrebom korijena za supstratom i prostorom, da li ćemo proizvoditi mlade biljke za pikiranje ili direktno proizvodimo rasad u kontejnerima.

Za manje mlade biljke uzimaju se kontejneri sa većim brojem otvora. Tako za salate koristimo kontejnere sa 160 ili najčešće sa 104 otvora.

Prednost uzgajanja rasada u kontejnerima što se rasad vadi bez oštećenja korijena i sa cijelim grumenom supstrata, na ovaj način smanjujemo stres prilikom presađivanja i osiguravamo bolji prijem presađenih biljaka.

Foto: Bigstockphoto/Anjo Kan