• Bijeli luk
  • 21.02.2020. 18:00

Proljetni bijeli luk: Kada i kako se sadi

Optimalne temperature za rast bijeli luk su od 17 do 20°C, a sadi se najčešće u martu, čim to vremenski uslovi dopuštaju.

Foto: Depositphotos/Premuda
  • 7.358
  • 633
  • 0

Bijeli luk (Allium sativum L.) se ubraja u najstarije povrtarske vrste, poznat je više od 4.000 godina, a od davnina se zna za njegove ljekovite osobine.

Može se sijati u proljeće ili u jesen, a proljetni se razlikuje od jesenjeg po veličini lukovica i broju češnjeva u njima. Naime, on ima manju glavicu s više sitnijih češnjeva za razliku od jesenjeg koji ima veću glavicu i manji broj krupnijih češnjeva, ali proljetne glavice traju duže, čvršće su i bogatije eteričnim uljima. Oba se uzgajaju na sličan način, a zajednička im je agrotehnika i to da ne vole kisela tla.  

Bijeli luk posađen u proljeće je zdraviji i manje se kvari

Dobro podnosi niske temperature, a optimalne za rast su od 17 do 20°C

Bijeli luk je povrće koje vrlo dobro podnosi niske temperature pa u kontinentalnim područjima ne strada čak ni tokom zime. Niče na temperaturi od 3 do 5°C, a razvijena biljka je otporna na niske temperature čak i do -30°C. Optimalna temperatura za rast je od 17 do 20°C, a u fazi zriobe lukovice potrebne su temperature od 25 do 30°C.

Pri visokim temperaturama, kada se zakasni sa sadnjom u proljeće dolazi do produžetka vegetacije i stvaranja sitnih glavica koje imaju manju tržišnu vrijednost. Zbog toga glavice luka moraju biti izložene nižim temperaturama tokom različitog vremenskog razdoblja kako bi formirali lukovicu.

Ne voli teška i kisela tla ni mjesta bez dovoljno svjetlosti

Bijeli luk uspijeva na dubokim i propusnim tlima koja su bogata organskom materijom i humusom. Nikako mu ne odgovaraju teška i kisela tla, a ne podnosi ni sjenu pa se preporučuje za njegovu sadnju odabrati mjesto s puno svjetla.

Na istoj parceli se sadi nakon tri do četiri godine dok se jesenji sadi u oktobru, proljetni je preporuka saditi u martu odnosno što prije to vremenski uslovi dozvole. Čak i stručnjaci napominju da je bolja što ranija sadnja. Dobri predusjevi za njega su paradajz, paprika, kupus, grah, krastavac, strne žitarice i dr.

Pravilan uzgoj bijelog luka na otvorenom

Prije sadnje treba odvojiti češnjeve i saditi one krupnije

Češnjevi se prije sadnje odvajaju od glavice i koriste se oni krupniji. Sadnja se obavlja mehanizovano sadilicama ili ručno na manjim površinama. Prije sadnje potrebno je uraditi dezinfekciju.  Za nju je potrebno pripremiti rastvor pepela i vode u odnosu 1:5. U njemu se češnjevi se drže dva sata.

Razmak redova prilikom sadnje je 30 cm, a razmak između češnjeva u redu je od 10 do 12 cm ili gušće ako će se razrjeđivati. Za proljetnu sjetvu bijeli luk se sadi na dubinu od 2 do 3 cm. Za jedan hektar proljetne proizvodnje potrebno je oko 750 do 800 kg češnjeva dok je za jesenju sadnju potrebno nešto više, a on se i dublje sadi.

Ima velike zahtijeve prema hranivima

Ovo povrće ne podnosi česta okopavanja već samo plijevljenje i prihranjivanje azotnim đubrivima. Za proljetni uzgoj poželjno je tokom jesenje obrade unijeti organska hraniva, a tada se mogu unijeti i mineralna.

Osim dodavanja stajskog đubriva preporučuje se srednje plodna tla pođubriti sa oko 600 do 800 kg NPK đubriva u odnosu 7:14:21. U proljeće se vrši prihrana i to u fazi 3 lista sa 100 do 150 kg KAN-a. U slučaju sušnog proljeća potrebno je i višekratno navodnjavanje, a u fazi poslije sadnje u periodu intenzivnog rasta listova i pri formiranju lukovica, bijeli luk ima izrazite zahtjeve prema vodi.

Najčešće bolesti i štetočine 

Tokom uzgoja najopasnije bolesti su siva i bijela trulež i to tijekom svih faza vegetacije, a osim te dvije bolesti javlja se još i plamenjača i hrđa luka.

Od štetočina najveće štete pravi lukova muha iz čijih jaja se izlegu larve i u samom prijelazu s glavice na stabljiku tj. u zoni korijenovog vrata ubušuju se i hraneći prave štetu. Preporuka je u zasad staviti ljepljive ploče zbog monitoringa štetočine te ukoliko je potrebno primijeniti biološke ili hemijske mjere suzbijanja.

Vadi se kada lišće požuti, a stabljika polegne

Bijeli luk posađen u proljeće se najčešće vadi u avgustu i to kada lišće požuti, a stabljika polegne. Nakon vađenja potrebno ga je skladištiti na prozračno mjesto zaštićeno od sunca. Preporučuje se čuvati na temperaturi od 1 do 2°C i relativnoj vlazi zraka od 70 do 75%, uz češće provjetravanje skladišnog prostora. Prinosi luka proizvedenog proljetnom sadnjom su od 5 do 8 t/ha, dok jesenja sadnja daje nešto veće prinose.


Tagovi

Sadnja bijelog luka Proljetna sadnja bijelog luka Povrće Uzgoj bijelog luka


Autorica

Martina Popić

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

‪Za 10-ak dana spremni za isporuku. Kako im to reći? 4000 komada u tovu #peradarstvo #francuska #pil... Pročitaj cijelu bilješku »