Prije sadnje krompira obavite mjere zaštite od bolesti i štetočina

Premda posljednjih 30-tak dana traju pripreme pred početak sadnje krompira, vremenske (ne)prilike zabilježene tijekom marta ove godine ne najavljuju raniji početak sadnje od mnogogodišnjih prosjeka. Na ovom se području najveći dio potreba za sjemenskim krompirom podmiruje uvozom, uglavnom iz razvijenih evropskih država (npr. Nizozemska, Njemačka, Belgija, Francuska, Luksemburg i dr.), ova spoznaja predstavlja značajan rizik za pojavu i širenje karantenske smeđe truleži gomolja krompira (Ralstonia solanacearum) i drugih uzročnika bolesti uključujući uzročnika prstenaste truleži (Clavibacter).

Pregledavati zdravstveno stanje gomolja

Tijekom preuzimanja uvezenog sjemenskog krompira i/ili prilikom naklijavanja valja redovito pregledavati njegovo zdravstveno stanje. Bakterija Ralstonia solanacearum je lokalno prisutna u nekim državama Evropske Unije, pa se nalazi na A2 karantenskoj listi Evropske i mediteranske organizacije za zaštitu bilja (EPPO/OEPP). Za sprječavanje unošenja i širenja ove bakterijske bolesti potrebno je saditi isključivo zdravo i certificirano sjeme (sačuvati biljnu putovnicu kupljenog sjemenskog krumpira), poštivati odgovarajući plodored, pregledavati potencijalne domaćine u vegetaciji, izbjegavati zadržavanje površinske vode pri navodnjavanju.

Pojava bakterijske sluzi

Gledano izvana, gomolji mogu izgledati potpuno zdravo, jer sve promjene na njegovu vanjskom dijelu ovise o tome koliko se zaraza proširila unutar gomolja. Na presjeku se može posumnjati na bakterijsku bolest ako su provodni snopovi smeđe boje. Promjene u boji žilnog staničja mogu uzrokovati i neki drugi uzročnici (npr. Fusarium sp., Verticillium sp.), oštećenja od herbicida ili fiziološki poremećaji. Tipično za ovu bolest je pojava bakterijske sluzi. Oko pupka ili okaca gomolja se može primijetiti sluzavi iscjedak. Kada gomolj krompira na čijem presjeku vidimo promjenu boje u zoni provodnih snopova stavimo u komoru sa visokom vlagom 24-48 sati, pojavit će se žućkasti iscjedak ako zaraza potječe od vrste Ralstonia solanacearum. Posadimo li zaražene gomolje, oni često trunu u tlu ne dajući novu biljku.

Prije sadnje planirati moguće preventivno suzbijanje štetočina

Ranijih su sezona (izuzev protekle vrlo kišovite i vlažne) zabilježene na pojedinim parcelama i sortama, značajne štete na gomoljima krompira od zemljišnih štetočina, poglavito od gusjenica sovica pozemljuša (Noctuidae) i ličinkama klisnjaka ili "žičnjacima" (Elateridae), a prije same sadnje treba planirati njihovo moguće preventivno suzbijanje. Prognoza njihove pojave i mogućih mjera preventivne zaštite provodi se pregledom tla prije sadnje! Na parcelama gdje se očekuje napad ili sade osjetljive sorte treba krajem zime i/ili početkom proljeća iskopati nekoliko jama velikih 25x25 cm  i dubine 30-tak cm. Zemlja iz jama se izbacuje na rasprostrtu foliju, rukama drobi i dobro pregleda ima li štetočina koji žive u tlu. Ukupni broj štetočina jedne vrste pomnoži se sa 16 i podijeli sa brojem iskopanih jama te se dobije brojnost štetočina po četvornom metru! Ako ima 2-5 štetpčine (npr. žičnjaka, grčica hrušta)/m,² potrebna je primjena zemljišnih insekticida tijekom sadnje.

Tablica 1. Ključ za prepoznavanje štetočina na podzemnim dijelovima krompira:

Šteta koju rade gusjenice sovica

Podgrizajuće gusjenice sovica (Noctuidae) imaju golo, sjajno, tijelo prekriveno voskom, zemljaste su boje, a narastu do 45 mm (pri dodiru se svinu u klupko). Razlikujemo štetnost ovih vrsta u prvom dijelu vegetacije (npr. od proljetne sovice Agrotis temera), kad gusjenice oštećuju sasvim mlade biljke uz površinu tla (posljedica je venuće i sušenje biljka, odnosno prorjeđivanje sklopa). U drugom dijelu vegetacije (npr. usjevna sovica Agrotis segetum) rado napadaju korijenasto-gomoljaste vrste (krompir), a štete od sovica pozemljuša povećava nedostatak oborina i zakorovljenost usjeva (na cvjetovima korova leptiri pronalaze hranu, a spolno zrele ženke odlažu jaja).

Kemijsko suzbijanje gusjenica sovica pozemljuša je moguće samo preventivnom primjenom insekticida prije sadnje (sjetve). Prognozu napada pozemljuša otežava spoznaja o njihovoj migraciji te činjenica da proljetnim pregledom zemljišta možemo otkriti napad samo vrsta koje prezimljuju u stadiju mlade gusjenice (npr. kod proljetne sovice).

Klisnjaci ili "žičnjaci" su važnije štetočine u brojnim kulturama!

Klisnjake ili "žičnjake" ubrajamo među važnije štetne organizme u nekim ratarskim "okopavinama" i brojnim povrtnim kulturama. Odrasli klisnjak je kornjaš tamnije boje, duguljasta tijela, velik 7-11 mm. Kad padne na leđa može skočiti (klisnuti) natrag na noge. Njihove ličinke se nazivaju žičnjacima ("drotarima"), zbog uskog i tvrdog tijela, dugačkog do 27 mm, narančasto-žute ili bakrene boje. Odrasli klisnjaci se zadržavaju na biljnim cvjetovima i ne prave štetu. Privlače ih gusto obrasle površine (livade i pašnjaci, lucerišta i djetelišta, neobrađena, a zakorovljena zemljišta, ali i strne žitarice). Na takvim površinama odlažu jaja u tlo, te 15-30 dana nakon toga izlaze ličinke koje cijeli život provode u tlu (razvoj ličinki traje 2-4 godine). Za suzbijanje se koristi sintetski piretroid s teflutrinom kao djelatnom tvari.

Tablica 2. Insekticidi za tretiranje tla dopušteni u krompiru protiv zemljišnih štetočina:

Autor: mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.