Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  •  Semin Rizvić
  • 03.04.2022. 09:00
  • Zeničko-dobojski kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Maglaj

Poljoprivrednik iz Maglaja neće dizati cijene presadnica - moramo svi proizvoditi

Od 15. aprila u ponudi će biti 70 hiljada presadnica. Proizvode hibridne i stare sorte povrća. Svako od nas može učiniti da što manje ovisi o uvozu, tako što će sam proizvoditi

Foto: Naila Čaušević
  • 1.617
  • 1.316
  • 0

U mjestu Bočinja, na području općine Maglaj, Semin Rizvić se bavi plasteničkom proizvodnjom na površini od 1.200 m2. Sa suprugom i petero djece već pet godina proizvodi rasad paprike, paradajza, patlidžana i ostalih presadnica koje se uzgajaju na našim prostorima, a u ljetnoj sezoni u plastenicima su jagode i povrće.

Prethodnih godina je proizvodio i do 100 hiljada presadnica, ali ove sezone su smanjili količinu na 70 hiljada sadnica. Uskoro kreću i sa prodajom rasada, od 15. aprila.

"Poljoprivredom se pomalo bavim cijeli život, ali u posljednjih pet godina to radim malo ozbiljnije. Na svom imanju u Bočinji sam kupio i postavio staklenik od 800 m2 i tri plastenika ukupne površine od  400 m2. Trudimo se da naši proizvodi budu organski, a ljudi su prepoznali kvalitet", za Agroklub priča Rizvić.

Na imanju pored puta su postavili tezgu gdje prodaju voće i povrće, pa kupci većinom dolaze na kućnu adresu, nerijetko prošetaju po imanju, vide u kakvim uslovima se proizvodi i odu s punim kesama i zadovoljnim licima.

Smanjili količinu na 70 hiljada sadnica

Imaju i jednu kravu, pa za prehranu biljaka koriste zreli stajnjak i razrijeđeno "pilo" koje ona daje. Maksimalno se trude da spriječe bolesti koje se mogu pojaviti u proizvodnji u zaštićenom prostoru, a ukoliko se ipak desi, tretiraju organskim preparatima.

U proizvodnji rasada koristi isključivo Previkur samo jednom prilikom sjetve, jer do sada nije pronašao nikakvo prirodno sredstvo za zaštitu od pitijuma, te supstrat u kojem se nalazi hrana za sadnice sve do presađivanja u zemlju, pa prihrana u tom periodu nije potrebna. Ove godina je specifična pa su se susreli sa nizom problema, kako zbog poskupljenja repromaterijala, tako i niskih temperatura koje su im otežale zagrijavanje staklenika, pa je preko noći dio rasada smrznuo. Morali su sijati iznova.

Komšinice priteknu u pomoć 

Iako je u pitanju porodični posao, u procesu sjetve pozovu komšinice da im pomognu, s obzirom na to da nemaju mašinu, a radi se o velikoj količini sjemena. Rizvići planiraju zaposliti radnike u sezoni, jer više nisu u stanju stizati sami. Iako imaju registrovanu firmu za proizvodnju paleta, nisu mogli ostvariti pravo na poticaj za poljoprivredu u sklopu iste, pa su bili prinuđeni da registruju odvojeni obrt, što su i učinili. Po izboru kćerke nosi naziv "Sebzeler", što znači povrće.

Proizvode hibridne i stare sorte

"Poljoprivreda je naša ljubav, trudimo se da proizvedemo što više svoje hrane za vlastite potrebe, ali i da višak prodamo kako bi opravdali proizvodnju. Proizvodimo i hibridne i stare sorte povrća, mada su stare sorte jedna sigurnost. Sutra kada izbacimo njih postajemo ovisni o onome što će nam ponuditi proizvođači hibrida“, dodaje.

Zadržati stare sorte

Poznato je da sjeme koje se proizvodi od hibrida ima samo 50% nasljednih osobina, a ostalih 50% ide na roditelje tog hibrida, i može se desiti da ta sjemena daju svake godine drugu vrstu povrća, dok su stare sorte provjerene, kada jednom proizvedete sjeme, možete biti sigurni da će vam ono dati istu vrstu voća i povrća.

Također, poznato je i da Evropska unija zabranjuje stare i autohtone sorte što je izazvalo negodovanje tamošnjih poljoprivrednika, a što i nas čeka ukoliko uđemo u EU. Na taj način, svi će biti u potpunosti zavisni od velikih korporacija koje proizvode hibridna sjemena i diriguju tržište. Ovo ne stavlja u nezavidan položaj samo poljoprivrednike, nego i samu državu.

"Treba da se skoncentrišemo na domaću proizvodnju, jer bilo kakva kriza da se desi, ljudi shvataju da smo ovisni o domaćoj proizvodnji. Naša proizvodnja je slaba, činjenica je da mi proizvodimo samo 30% potreba našeg stanovništva, a imamo fantastičnu zemlju gdje možemo proizvesti sve što nam treba. Okrenite se domaćoj proizvodnji, bar za vlastite potrebe, da biste jeli ono za šta ste sigurni da je zdravo i provjereno", poručuje Semin.

Upravo iz tog razloga ne planira podizati cijene rasada, želi pružiti priliku svima da počnu sa proizvodnjom vlastitog povrća, barem za svoje potrebe, jer smatra da je svaki pojedinac kriv za trenutnu situaciju sa poskupljenjem namirnica. Svako od nas može učiniti da što manje ovisi o uvozu, tako što će sam proizvoditi.


Fotoprilog


Tagovi

Semin Rizvić Bočinja Maglaj Plastenička proizvodnja Proizvodnja rasada Stare sorte Hibridne sorte


Autorica

Naila Čaušević

Više [+]

Majka dvoje djece. Po struci PR menadžer, po zanimanju poljoprivrednica.