Poljoprivredni proizvođači u ovoj opštini nemaju nikakve poticaje od nadležnih tako da se i proizvodnja povrća odvija u dosta ograničenim uslovima, pored toga što proizvedeno nemaju kome prodati.
Krompir je povrće koje se može uzgajati i u krajevima sa nepovoljnijim agroklimatskim uslovima. Klima na području Glamoča je nešto surovija tako da je za uspjeh u njegovoj proizvodnji, u ovom kraju, važno izabrati odgovarajuće sorte.
Koji se sve problemi tom prilikom javljaju i kakve mogućnosti proizvođači imaju prilikom plasmana na tržištu, rekao nam je Nedžad Kovačević, koji se bavi uglavnom uzgojem konzumnog i sjemenskog krompira na tom području.
Prosječna godišnja količina uroda koji ostvari kreće se oko 50 tona, ali prošle godine, kako kaže, imao je problem sa njegovom prodajom jer je u 2020. bio veliki uvoz pomenutog povrća, a stanovništvo u ovom dijelu zemlje uglavnom živi od uzgoja krompira.
"U Bosni i Hercegovini je do 90.-ih godina Glamočki krompir bio najcjenjeniji i najkvalitetniji. Danas ljude interesuje jedino cijena tako da im se može prodati bilo šta ukoliko je jeftino", priča nam Kovačević, naglašavajući da za kvalitet više niko ne pita, a tamošnji proizvođači su u teškoj situaciji zato što većina njih nije ništa prodala, a svi su imali velike troškove pa sad imaju finansijskih problema.
Poljoprivrednicima je najveći izazov plasman proizvedene robe jer je veliki uvozni lobi tako da se domaći proizvodi ne mogu prodati, prema njegovim riječima, skoro pa nikako. Ako i bude nešto, to je po minimalnim cijenama.
"U ovoj godini sve je strašno jeftino. Nema ni prodaje ni kupaca, a ja kao sitni proizvođač imam na stanju oko 40 tona i nisam prodao ni jedan kilogram. Ovakvih kao ja, ovdje ima oko 30 porodica pa sad vidite kakvo je stanje", pojašnjava naš sagovornik.
Za predstojeću sjetvu, ističe, ne pripremaju se nikako. Imaju odličan sjemenski materijal, ali nemaju zato sredstava za ostali neophodni repromaterijal. Poljoprivredni proizvođači u ovoj opštini nemaju nikakve poticaje od nadležnih tako da se i proizvodnja povrća odvija u dosta ograničenim uslovima, pored toga što proizvedeno nemaju kome prodati.
"Po mom mišljenju, velike se malverzacije rade sa poticajnim sredstvima i poljoprivrednici ne trebaju sijati niti se baviti poljoprivredom, ukoliko ostane ovakav sistem", zaključuje on, dodajući da sve više dolazi do izražaja kako ljude uopšte ne interesuje ni kvantitet ni kvalitet, a kada je riječ o kvalitetu Glamočkog krompira ne treba ga puno komentarisati jer kako kaže Kovačević, nema boljeg u bivšoj Jugoslaviji.
Tako je bar bilo ranije, a sada se više ne cijeni ni kvalitet niti rad poljoprivrednika.
Tagovi
Autor
