Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mladi i selo
  • 14.01.2021. 11:30
  • Bijeljinska regija, Republika Srpska, Balatun

Poljoprivreda bi mogla opstati, ali je problem nedostatak radne snage

Oni obrađuju oko 2,35 hektara ratarskih i industrijskih (uljarice) usjeva. Najzastupljeniji su kukuruz, pšenica, soja, lucerka, zatim 2,5ha krompira, 0,5 ha luka, oko 1,5 ha pasulja i kupusa. Na sistemu kap po kap zasnovano je oko dva duluma.

Foto: Arhiva porodice Arsenović
  • 242
  • 47
  • 1

Semberija, bosansko - hercegovačka žitnica, a u njoj smješteno malo selo Balatun u kojem žive vrijedni ljudi. Međutim i ovo mjesto, kao i većina drugih, polako odumire. Mladi odlaze, a stari samuju. Selo ima povoljan geografski položaj i veliki značaj zbog toga što se nalazi u blizini važnog graničnog prelaza Rača. Takođe, smješteno je na ušću rijeke Save i Drine, što govori da su ovdašnji mještani imali velike probleme plavne 2014. godine. po čemu ga nažalost i ja pamtim.

Među ovim vrijednim ljudima je i porodica Arsenović, a najvrjednija od njih je Marijana.

Oni obrađuju oko 2,35 hektara ratarskih i industrijskih (uljarice) usjeva. Najzastupljeniji su kukuruz, pšenica, soja, lucerka, zatim  2,5ha krompira, 0,5 ha luka, oko 1,5 ha pasulja i kupusa. Na sistemu kap po kap zasnovano je oko dva duluma. Pola od toga je plastenička dok je druga polovina proizvodnja na otvorenom i tu uzgajaju paradajz, papriku, boraniju i drugo povrće.

"Na imanju posjedujemo svu mehanizaciju koja nam je potrebna za obrađivanje zemljišta, sjetvu, kultiviranje, žetvu i ostale agrotehničke mjere. Imamo takođe i kombajne za pšenicu, kukuruz, tri traktora, mašine za osnovnu i dopunsku obradu, mehanizaciju za zaštitu bilja, kao i onu za đubrenje, utovarno - pretovarna i transportna sredstva", nabraja Marijana, spominjući još i svu prateću mehanizaciju za pripremu i uređivanje zemljišta, kao i onu za sjetvu, sadnju i njegu povrtarskih usjeva.

Najveći problem nedostatak radne snage

Nedostatak radne snage u poljoprivredi je veliki problem svugdje u svijetu pa tako i kod nas, što dosta otežava poslove, naročito kada se radi o voćarskom i povrtarskom uzgoju, ali se Arsenovići ipak dobro snalaze jer su kompletno opremljeni sa svim što im je neophodno.

"Sezonski poslovi su najveći izazov za svakog poljoprivrednog proizvođača. Radno vrijeme je od jutra do mraka, često bez odmora, a radne snage je sve manje. Razlog za to je veliki postotak starijeg stanovništva na selu, koje više ne može da obavlja teške poslove na njivi, a mladi ne znaju ili nisu zainteresovani za takve obaveze", objašnjava naša sagovornica.

Sezonski poslovi su im najveći izazov

Generalno, njena porodica se protiv nedostatka radnika bori maksimalnom uključenošću svih ukućana u proizvodnju, berbu, pakovanje, plasiranje proizvoda. Poslove podijele, naprave organizaciju i uz dogovor dolaze do realizacije.

Sve proizvedeno plasiraju na području Bijeljine, odnosno, na zelenoj i kvantaškoj pijaci. Dugo godina bave se poljoprivrednom proizvodnjom, imaju iskustva sa potrebama tržišta, a pri tome teže kvalitetnom proizvodu te nemaju problem sa prodajom proizvedenog.

Sa plasmanom proizvoda nemaju problema

"Kada je riječ o uzgoju povrća, trudimo se da ga zasnivamo na konceptu integralne proizvodnje, odnosno po sistemu održive poljoprivrede. Pravilnim obavljanjem agrotehničkih mjera, odabirom otpornijih hibrida, upotrebom bioloških mjera, praćenjem pojave štetnih organizama, fizičko - mehaničkim mjerama zaštite i na kraju minimalnom upotrebom hemijskih preparata", priča ova mlada žena za Agroklub.

Pod minimalnom upotrebom podrazumijeva primjenu samo kada za to nema drugo rješenje. Danas na tržištu postoji mnogo proizvoda za zaštitu bilja koji su dozvoljeni u organskoj proizvodnji. Njihov učinak je odličan ukoliko se primjene na vrijeme i ako se ispoštuju sve mjere održive poljoprivrede, prije svega plodored.

Samo minimalna upotreba hemijskih preparata daje dobre rezultate

Kada plasirate proizvode jedna od bitnih stavki jeste poznavati svoje tržište. To konkretno označava koji proizvod i u kom periodu možete ponuditi. "Kao eksperiment, svake godine proizvodimo neku novu biljnu vrstu na manjoj površini da bi uvidjeli kakav je plasman iste", otkriva nam ona.

Uzimajući u obzir rečeno, jasno je zašto Arsenovići nemaju problema na tržištu, kada vode računa i o kvalitetu samog proizvoda, ali i o raznovrsnosti ponude, uvodeći neke nove vrste u proizvodnju.

Smanjena potražnja obilježila 2020. godinu

Godina 2020. obilježena je pandemijom virusa Covid-19 i ostavila je veliki trag u mnogim granama privrede, naročito kada je riječ o poljoprivredi, turizmu i ugostiteljstvu. Svi ti sektori usko su povezani.

Aktuelna situacija uticala je i na poljoprivredno gazdinstvo Arsenović jer su se suočili sa smanjenom potražnjom, zatvaranjem tržišta u periodu kada je dosta voća i povrća prispjelo za tržište i samom nemogućnošću njihove prodaje. Sve je to ostavilo traga, a sigurno je da će posljedice još dugo da ih prate i da se osjećaju, kao i brojne druge proizvođače.

U skladu s tim, jasan i razumljiv je njen odabir fakulteta kojeg je željela upisati.

"Moja porodica se dugi niz godina bavi poljoprivrednom proizvodnjom, u sve sam nekako bila uključena od malih nogu. Prvenstveno sam htjela da na svom imanju proizvedemo siguran i kvalitetan proizvod za sebe, a tako i za druge, da spojimo dvije komponente, teoriju i praksu pa iz toga dobijemo najbolje", ističe Marijana.

Tokom studija, radila je preko ljeta kući. Kako kaže, uvijek je imala neku svoju mini proizvodnju. Trudila se da primjeni nešto novo, drugačije i kada ostvari uspjeh, znala je da je na dobrom putu.

Pitali smo je da iz svog ugla napravi poređenje poljoprivrede nekad i sad, a evo njenog gledišta: "Često kada pričam sa starijim mještanima sela čujem kako je prije bilo zdravije, nije se prskalo, kopalo i kosilo se ručno, radilo se i pjevalo pa zamislim se često nad tim vremenima. Proizvodnja se tada realizovala na manjim površinama, bez teške mehanizacije, za zadovoljavanje potreba porodice, a manje za ostvarivanje ekonomske dobiti".

Ostvarivati profit i biti odgovoran prema zemljištu

Od tog vremena o kome se priča pa do danas, promjenilo se dosta toga. Sada smo svjedoci savremene poljoprivrede. Mehanizacija je usavršena i dosta je olakšala svakodnevni težak rad poljoprivrednika. Ubrzani rast stanovništva predstavljao je veliki izazov, povećati proizvodnju, ali na održiv i kvalitetan način kako bi se odgovorilo na ekološke zahtjeve i proizveo zdrav proizvod.

Da bi mogli danas, sutra i ubuduće baviti se ovim poslom i ostvarivati profit, moramo biti odgovorniji prema zemljištu, vodi, vazduhu jer je sve to usko povezano, a klimatske promjene su pri tome jedan od najvećih neprijatelja savremenog uzgoja (obilne kiše, suša, erozija).

Sa plasmanom nisu nikada imali problema

Dodatno iskustvo stekla je kroz rad u poljoprivrednoj apoteci kao stručnjak iz zaštite bilja, gdje svakodnevno ukazuje na pravilnu upotrebu hemijskih sredstava. Kako se kroz savjetodavstvo susreće i sa nesavjesnim prozvođačima, smatra da bi bilo dobro, naročito u povrtarstvu i voćarstvu pojačati kontrolu i nadzor kako bi se spriječile negativne posledjice. Prvenstveno se to odnosi na nekontrolisanu upotrebu pesticida, nepoštovanje karence, pojavu rezistentnosti, fitotoksičnosti, što direktno utiče na kvalitet i kvantitet krajnjeg rezultata.

Ali u vrijeme dok je ovaj inervju dogovaran, Marijana je još bila u svom mjestu, međutim udajom se preselila u Sloveniju tako da je ovo selo i dalje osuđeno na izumiranje, kao i velika većina drugih.


Fotoprilog


Tagovi

Proizvodnja na otvorenom Povrtarska proizvodnja Marijana Arsenović Nedostatak radne snage Poljoprivredni proizvodi Plasman Tržište


Autorica

Danijela Plavšić

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom. Uvijek spremna na nove izazove u oblasti agrobiznisa. U stalnom kontaktu sa poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima proistekla je borba za bolji položaj istih i za borbu agrara uopšte. Iz tog razloga bavi se i agrarnom politikom.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

"Voda za mir", tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana voda koji se obilježava 22. ožujka. Čak 2,2 milijarde ljudi živi bez pristupa zdravstveno ispravnoj vodi, a temeljni fokus obilježavanja ovoga dana je postizanje jednog od ciljeva održivog... Više [+]