Podižete zaštićen prostor za uzgoj povrća? Evo, šta treba da znate

Povrtlari koji žele ozbiljno da se bave ranom povrtlarskom proizvodnjom zaštićeni prostor za uzgoj povrća moraju da izgrade na najboljem mogućem mjestu. Savjetodavac za ratarstvo u Zoran Lazarov ističe da tom prilikom posebno moraju da vode računa o pristupačnosti vode koja se koristi za navodnjavanje.

Provjerite vodu

Za ove svrhe u zaštićenom prostoru najčešće se koristi tehnička voda iz rijeka, jezera, bušotina, izvorska voda, ali veoma često i voda iz vodovoda.

"U savremenoj povrtlarskoj proizvodnji veoma je važno da se obezbijedi dovoljna količina visokokvalitetne vode. Zato je poželjno da se prije početka podizanja zaštićenog prostora i same proizvodnje u akreditovanim laboratorijama obavi provjera kvaliteta vode koja podrazumijeva hemijske i mikrobiološke analize", ističe Lazarov.

Hemijsko ispitivanje vode, prema njegovim riječima, ima poseban značaj kako za samo navodnjavnje usjeva tako i za savremene sisteme za navodnjavanje i ishranu povrtlarskih biljaka. U tom slučaju posebna pažnja se obraća na koncentraciju nitrata i pojedinih mikroelemenata, jedinjenja gvožđa, koji u većim koncentracijama mogu biti toksični za biljke. Mikrobiološko ispitivanje vode na prisustvo mirkoorganizama je značajno zbog utvrđivanja prisustva patogenih mikroorganizama prouzrokovača bolesti kod povrtarskih biljaka i prisustva patogenih mikroorganizama prouzrokovača bolesti kod ljudi.

"Poželjno je da površina terena na kojoj će se graditi zaštićeni objekat bude ravna. Često se preporučuje da ona ima nagib od nula do pet posto", kaže Lazarov i dodaje da objekti koji su izgrađeni na ravnim površinama su efikasniji, jer je kasnije znatno lakša kontrola automatizacije mnogih procesa u proizvodnji usjeva, pa je sve to ekonomičnije. Tamo gdje ima potrebe obavezno treba primijeniti mjere za odvođenje kišnice i ne graditi objekte gdje postoji opasnost od klizišta.

Imati na umu proširenje, ali i radnu snagu

Naš sagovornik ističe da gotovo sve zaštićene objekte treba postavljati u pravcu sjever - jug, kako bi biljke tokom dana bile što duže izlagane dnevnoj svjetlosti, izuzev onih objekata koji se koriste za proizvodnju povrća tokom zime i koji se postavljaju u pravcu istok - zapad zbog veće ukupne osvijetljenosti i toplotne efikasnosti. Također je naophodno da parcela na kojoj će se graditi zaštićeni prostor bude veća od trenutnih potreba proizvođača pa stoga često treba predvidjeti prostor za eventualno proširenje, kao i za izgradnju pomoćne zgrade, skladišta, puta, parkinga.

"Poželjno je da potreba za radnom snagom bude u skladu sa ponudom radne snage na tržištu u datom području. Posljednjih godina problem nedostatka radne snage je itekako izražen širom naše zemlje", kaže savjetodavac i dodaje da zbog toga često treba da se planira izgradnja zaštićenih prostora u blizini urbanih mjesta jer se lakše može doći do radne snage. Također, treba voditi računa i o sposobnosti i umijeću tih radnika za obavljanje poslova u poljoprivredi.

Infrastruktura posljednjih godina postaje ozbiljan problem za mnoge poljoprivredne proizvođače. Značaj dobre infrastrukture u prvom redu puteva u blizini zaštićenog prostora je veliki. Osim puteva u infrastrukturu ubrajamo i blizinu željeznica, telefona, interneta, drva, gasa, struje, blizinu potrebnog repromaterijala supstrata, đubriva, pesticida.

"Prilikom uzimanja ili kupovine određenih površina na kojima se planira podizanje zaštićenog prostora, potrebno je dobro provjeriti i sva pravna pitanja poput raznih dozvola, zoniranja terena, materijala koji se može upotrebiti za gradnju, da li zaštićeni prostor ne ugrožava okolinu", ističe na kraju Lazarov.