• Izvoz kornišona
  • 11.10.2021. 14:00

Ovogodišnji izvoz kornišona dobar, problem jedino granični prelazi?

Sporno je to što se izvozi samo preko jednog graničnog prelaza pa se ne može nesmetano odvijati promet u EU, a pri tom fitosanitarni inspektori ne rade vikendom tako da ni tim danima nije moguć izvoz.

Foto: Depositphotos/vallefrias (ilustracija)
  • 162
  • 44
  • 0

Proizvodnja krastavaca kornišona u BiH, u 2021. je na zadovoljavajućem nivou dok je izvoz ovog povrća u poređenju sa prošlom godinom, veći za više od 2,5 miliona KM. 

Na osnovu podataka Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), tokom prvih osam mjeseci u 2021. izvezeno je ukupno 6.816.960 kilograma, čija je vrijednost 12.907.480 KM.

U istom periodu, u 2020. izvezeno je 5.217.188 kilograma kornišona u ukupnoj vrijednosti od 10.260.504 KM, naveli su iz Uprave za Nezavisne

Napomenuli su da je u analiziranom razdoblju, najveći izvoz realizovan u Njemačku, tačnije 4.469.126 kilograma, ukupne vrijednosti 9.233.607 KM. Poslije Njemačke, krastavci su se najviše izvozili u Hrvatsku - 1.057.910 kilograma ukupne vrijednosti 1.765.990 KM, a na trećem mjestu je Slovenija sa 936.180 kilograma i ostvarenih 1,5 miliona KM od izvoza. 

Prema podacima iz ove ustanove, tokom prvih osam mjeseci 2019. godine izvezeno je 4.251.540 kilograma navedene vrste krastavca, u ukupnoj vrijednosti od 7.837.483 KM.

Bolje su prošli proizvođači koji su navodnjavali

Iz Udruženja povrtara RS smatraju da su vremenske prilike pogodovale proizvodnji te povrtne vrste. 

"Vrijeme je najviše odgovaralo proizvođačima koji su imali sisteme navodnjavanja. Po mojim saznanjima, najveći kupac i uvoznik domaći kornišona jeste Njemačka", ocjenio je Branko Mastalo, predsjednik Udruženja. Dodaje da ima i par domaćih firmi za koje poljoprivrednici uzgajaju pomenuto povrće. 

"Mislim da je umanjen izvoz, zato što su uslijed visokih temperatura kornišoni morali brže da se beru", ocjenjuje Mastalo. 

U Udruženju za poljoprivredu i prehrambenu industriju, pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona, ističu da su u 2021. godini ostvareni dobri rezultati, te da su imali visoke prinose krastavaca. 

"Odgovarale su im visoke dnevne i noćne temperature. Oni koji su imali mogućnost zalijevanja, imali su i visoke prinose", naveo je Suad Selimović, predsjednik Udruženja. 

Izvoz moguć samo preko jednog prelaza

Selimović je mišljenja da je problem to što farmeri mogu samo preko jednog graničnog prelaza (preko Gradiške) izvoziti kornišone. 

Kako kaže, sporno je to što ne mogu preko drugih izvoziti u EU i u Hrvatsku, a pri tom fitosanitarni inspektori ne rade vikendom tako da ni tim danima nije moguć izvoz. "Snalazimo se i idemo preko Srbije i Mađarske, ali to dosta povećava troškove", komentariše. 

Proizvodnja kornišona - profitabilan biznis za BiH poljoprivrednike?

Podsjetimo, uzgajivači nisu imali problema s otkupom kornišona kako se to dešavalo sa malinama ili jagodama. Zapamćene su samo dvije problematične sezone i to 2011. i 2017. kada se desio problem hiperprodukcije na nivou Evrope što je prozrokovalo probleme gdje pogoni u industriji prerade ove sirovine nisu mogli da "progutaju" sve nadolazeće količine od otkupljivača.

Ako se proizvođač pridržava uputa agronoma i radi sve pravovremeno, može da ostvari 70 odsto od ukupne proizvedene količine u I klasi koja je cijenovno najprofitabiljnija. Također, ni realan omjer II klase ne treba da bude zanemariv jer je i ona rentabilna iz čisto logičnog razloga, gdje se u jednom kilogramu druge klase nalazi skoro duplo manje plodova nego u prvoj, te činjenica je da, što je plod "stariji", teži je po jedinici zapremine.


Tagovi

Proizvodnja kornišona Izvoz kornišona Sušni period Sistemi za navodnjavanje Visoke temperature


Autorica

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.