Šemso Junuzović se proizvodnjom kornišona počeo baviti 2011. godine i jedan je od prvih proizvođača koji se počeo baviti na području Srebrenika. Nije značajan po velikoj površini pod kornišonima, ali je zasigurno značajan po prinosu i kvalitetu koji ostvari na 500 m2. Ostvari prinos od 8 t.
Da Bosna obiluje prirodnim bogatstvima to znamo, ali i da je zemlja vrijednih ljudi i vrlo loše agrarne politike. Često nismo ni svjesni kakve resurse imamo i kakav potencijal za proizvodnju hrane i to po organskom principu. A svjesni smo činjenice kakvu cijenu na tržištu imaju poljoprivredni proizvodi proizvedeni po organskim principima.
Velika ekspanzija podizanja malinjaka i parcela pod kornišonima učinili su da BiH bude značajan i izvoznik ovih dviju kultura. Iako se proizvođači susreću sa mnogim problemima mnogi odolijevaju i nastavljaju svoj put proizvodnje i dalje. Šemso Junuzović iz Srebrenika je jedan od njih.
Rođen je 1972. godine, sa proizvodnjom kornišona počeo je 2011. godine i bio je među prvima koji se počeo baviti ovom vrstom proizvodnje na području Srebrenika. Uglavnom sve poslove obavlja sam osim kad je u toku zakidanje zaperaka i berba kada mu u pomoć pristižu supruga i dva sina. Ovaj proizvođač nije značajan po površi pod kornišonima, ali je zasigurno značajan zbog prinosa i kvaliteta koji ostvaruje na maloj površini, 500 m2. Ostvareni prinos je oko 8 t, a nekad i više.
Veći dio prinosa kornišona bude prve klase koja dostiže cijenu od oko 1,20 KM. Sav rod otkupljuje firma koja se već dugo bavi otkupom kornišona sa ovih prostora s kojom ima potpisan Ugovor o saradnji. Firma dostavlja uglavnom sav repromaterijal za proizvodnju i dolazi direktno do parcele prilikom berbe i odvozi sav rod, tako da proizvođači nemaju dodatnih troškova. Tokom svih ovih godina proizvodnje promijenio je više hibrida kornišona od Motive i drugih do Kybrije koji sad koristi. Hibrid Kybrija obiluje dosta bujnom vegetacijom i visokim prinosom.
Osim toga, ovaj proizvođač, ostavši bez stalnog zaposlenja, 2009. god. podiže voćnjak šljive na 0,5 ha. Šljivu uglavnom prodaje u svježem stanju, osim kad plod nije zadovoljavajućeg kvaliteta te u tom slučaju spravlja rakiju, neku manju količinu šljive i suši. Ostvareni prinos kreće se i do 12 t šljive. Od sorti najviše dominira Stenlej 150 stabala i 70 stabala Čačanska rodna.
Prije tri godine Šemso Junuzović zasadio je 150 sadnica aronije na 0,5 duluma. Prošle godine je prorodila i ubrao je oko 23 kg. Ove godine očekuje dobar prinos, plasman nije još ugovorio, ali ovaj snalažljivi proizvođač obezbijediće i to na vrijeme.
Ono što karakteriše ovog neobičnog i svestranog proizvođača je i to što iz hobija već dugo bavi se i rasadničkom proizvodnjom. Ovladavši vještinama kalemljenja uz pomoć uvaženog profesora počeo je da se bavi rasadničkom proizvodnjom i to prvenstveno autohtonih starih sorti voća jabuke, kruške, šljive. Ovo je primjer da i kod nas nije sve crno i da se može opstati i raditi, ali treba biti uporan i domišljat kao u svakom poslu.
Foto: Danijela Plavšić
Tagovi
Autorica
